Udruga Roda u utorak je predstavila rezultate dvogodišnjeg projekta MA#ME – osnaživanje zatvorenica za roditeljsku ulogu i uključivanje u tržište rada, koji je uglavnom financiran iz Europskog socijalnog fonda i uz potporu Vladina Ureda za udruge.

Prije dvije godine o problemima zatvorenica i njihove djece jedva da se pričalo, pa nam je prvi cilj bio senzibilizirati stručnu javnost i studente da u svojim znanstvenim radovima pišu o toj temi. Drugi je cilj bio izravan rad sa zatvorenicama u kaznionici u Požegi, jedinoj kaznionici za žene u Hrvatskoj, izjavila je voditeljica projeta i izvršna direktorica Rode Ivana Zanze.

Dijete od majke u kaznionici udaljeno 200 kilometara

Dijete čija je majka na izdržavanju kazne u Požegi prosječno je od nje udaljeno više od 200 kilometara. Ta razdaljina putovanje u posjet majci čini gotovo nemogućim, pa je Roda to osigurala svim obiteljima koje su to željele, kaže Zanze dodajući da su u osam mjeseci prošle godine finacirani posjeti majkama u Požegi za 169 djece iz 15 obitelji.

S majkama se radilo u radionicama po programu koji je osmislio Zavod za zapošljavanje. U njemu su stjecale vještine i informacije koje će im pomoći kada izađu iz zatvora. Učili smo ih, kaže Zanze, kako napisati životopis, predstaviti se poslodavcu, zaposliti na javnim radovima i sl., a kroz radionice su prošli i djelatnici kaznionice.

Roda je sa zagrebačkim studijem dizajna i zatvorenicama osmislila projekt od osam dizajnerskih proizvoda koji će se uskoro početi šivati u kaznionici u Požegi. Ideja je da se od njihove prodaje finaciraju putovanja, odnosno posjeti djece roditeljima u zatvoru.

Žene tek posto zatvorske populacije

Zanze naglašava kako je vrlo bitno da projekt postane vidljiv u široj društvenoj zajednici i da se uključi što više udruga. Riječ je o velikom broju djece, procjenjuje se da ih je lani bilo 12.700 s jednim ili oba roditelja u zatvoru. Zatvorenice su tek pet posto zatvorske populacije, ali njihovi su problemi višestruko veći nego muškaraca, istaknula je Zanze.

U okviru projekta MA#ME novinarka Marina Boravac u knjizi “Roditeljstvo iza rešetaka” iznijela je niz priča zatvorenica o tome što i kako prolaze u zatvoru bez svoje djece i obitelji.

Skup je pozdravila pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić ističući da ta Pravobraniteljstvo mora biti pokretač zaštite djece čiji su roditelji u zatvoru, dok je njezina zamjenica Maja Gabelic govorila o potrebama djeteta kad mu je roditelj u zatvoru.

O iskustvima takvih projekata u Škotskoj govorila je Kate Phillbrick, predsjednica i volonterka projekta Playstation u najvećem škotskom zatvoru Barlinnie u Glasgowu. Za izniman volonterski rad na tom području engleska kraljica dodijelila joj je najveće britansko odličje.

O europskim zakonodavnim i konvencijskim okvirima govorila je Liz Ayre, direktorica organizacije Children of Prisoners Europe.

Projekt  ima za cilj osnažiti  partnerske organizacije za pružanje socijalnih usluga i unaprijediti provedbu programa socijalnih usluga u Gradu Zagrebu, Koprivničko križevačkoj županiji, Požeško slavonskoj županiji i Krapinsko zagorskoj županiji kroz edukaciju, osnaživanje, umrežavanje i promociju pružanja socijalnih usluga.

Projekt provodi CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u partnerstvu s Udrugom žena HERA Križevci  i Centrom za podršku i razvoj civilnog društva “DELFIN”.Ukupna vrijednost projekta je 592.754,16kn. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda te Ured za udruge.

U svrhu jačanja kapaciteta partnerskih organizacija proveden je trening Mentorstvo i osnaživanje kapaciteta partnerskih organizacija i trening Poslovnog coachinga te je uspostavljena a mentorska mreža za podršku korisnicima/ama programa. CESI su za partnerske organizacije provele edukaciju Programa BADGE – Savjetovanje i trening za žene poduzetnice za dugotrajno nezaposlene žene koje žele pokrenuti posao ili aktivnije pristupiti traženju posla. U edukacijskom programu  BADGE sudjelovati će 90 polaznica kojima je nakon radionica dostupna mentorska podrška. Partnerske organizacije su provele analizu stanja o socijalnih usluga u 4 županije te donijele preporuke za unaprjeđenje kvalitete i dostupnosti socijalnih usluga. Organizacije pružaju usluge savjetovanja za marginalizirane skupine žena, žene žrtve nasilja, te pružaju pravnu  i savjetodavne pomoći iz radnih i socijalnih prava. Rezultati projekta bit će predstavljeni na završnoj konferenciji koja će uključiti sve relevantne dionike – predstavnike/ce ministarstava, agencija, lokalne vlasti, organizacija civilnog društva, donatora i medija.

PREPORUKE ZA UNAPRJEĐENJE KVALITETE I DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA ZA

MARGINALIZIRANE SKUPINE ŽENA KOJE TRAŽE POSAO

U okviru projekta provedeno je mapiranje socijalnih usluga vezanih uz pomoć pri zapošljavanju koje provode različite udruge, institucije, lokalne vlasti kroz analizu dokumenta i provođenje fokusiranih grupnih diskusija. Analiza stanja o dostupnim socijalnim uslugama, posebice uslugama koje mogu koristiti   marginalizirane skupine žena koje se žele zaposliti provedena je u četiri županije. Održano je devet fokusiranih grupnih diskusija s dionicima koji djeluju u području pružanja socijalnih usluga i smanjenja nezaposlenosti.

Namjera nam je bila kroz fokusirane grupne diskusije saznati više o uslugama koje institucije/organizacije pružaju, ostalim uslugama koje mogu doprinijeti poboljšanju položaja marginaliziranih skupina žena, mogućnostima i preprekama s kojima se susreću pružatelji usluga i korisničke skupine te dobiti neke prijedloge za poboljšanje u području pružanja socijalnih usluga za marginalizirane skupine žena.

 Sudionici/e grupnih diskusija naglašavaju da ekonomska kriza uzrokuje probleme na svim razinama što ima veliki utjecaj na tržište rada i slijedom toga na žene. Aktivne mjere zapošljavanja predstavljaju mogućnost zapošljavanja za žene, međutim problemi su nepostojanje radnih mjesta, relativno slaba mobilnost žena, nedostatak mjera i podrške na lokalnoj razini što uključuje dostupnost vrtića/jaslica, nepostojanje stanova u koje bi se mogle smjestiti žene žrtve obiteljskog nasilja i sl. Postoji mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova, ali su obrasci komplicirani, korisnici/e moraju imati osigurana sva sredstva, a dio natječajnih sredstava će dobiti tek po završetku projekta. Žene su posebno zakinute jer u većini slučajeva nisu vlasnice OPG-a i zbog toga ne mogu podići kredit ili ako i mogu onda su kamate previsoke.

  Nastavi čitati →