Ženska mreža Hrvatske izražava duboku zabrinutost zbog sadržaja i pristupa izradi Nacrta Nacionalnog plana zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji za razdoblje do 2029. godine.

Izjava ŽMH Nacionalni plan zaštite od nasilja

Mjesečni partnerski sastanak održan je 29.08.2025. godine s početkom u 10:00 h.
Na sastanku Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela razgovarali smo o pisanju treće godine, aktivnostima, financijskim sredstvima. Svi detalji će se dogovoriti na idućem sastanku.

Centar za podršku i razvoj civilnog društva “DELFIN” sudjelovao je na okruglom stolu Udruge slijepih Pakrac–Lipik na kojem je predstavljen projekt „Jednaki pogled – edukacijom do društvene uključivosti.“
Okrugli stol održan je 19. kolovoza 2025. godine s početkom u 10:00 h u Spahijskom podrumu u Pakracu.

Antiratne feministkinje podr�avaju povijesni zajedni?ki poziv na globalnu akciju
SVIJET MORA ODABRATI MIR UMJESTO PROFITA, DEMOKRACIJU UMJESTO UNI�TENJA
U srijedu, 6. kolovoza navr�it ?e se to?no 80 godina otkako je, bacanjem atomske bombe na
Hiro�imu, prvi put u povijesti upotrijebljeno nuklearno oru�je u ratu. Tri dana kasnije, 9. kolovoza
1945. ba?ena je i druga atomska bomba na japanski grad Nagasaki. Tim povodom Me?unarodna
konfederacija sindikata (ITUC) udru�ila je snage s organizacijama za mir, klimu i ekonomsku pravdu u
globalnom pozivu na novi model zajedni?ke sigurnosti. Zajedni?ka deklaracija upozorava na rastu?u
egzistencijalnu prijetnju od “pu?a milijardera” koji potkopava demokraciju, poti?e militarizam i
ubrzava nejednakost. Vlade moraju preusmjeriti globalne prioritete s oru�ja i rata na socijalnu pravdu
i ljudski razvoj.
Luc Triangle, glavni tajnik ITUC-a, ka�e: ��a?ica milijardera i krajnje desnih snaga ukrala je
demokraciju, dok se javni novac slijeva u naoru�anje umjesto u zdravstvo, obrazovanje ili klimatska
rje�enja. Ova povijesna zajedni?ka izjava poziv je na bu?enje i poziv na djelovanje. Trebamo vlade
koje ?e hitno djelovati na ostvarenju mira, pravde i dostojanstva za sve. Radnice i radnici zahtijevaju
svijet izgra?en na demokraciji, odr�ivosti i zajedni?kom prosperitetu.�
Zajedni?kom Deklaracijom tra�i se:
? Univerzalna ratifikacija Ugovora o zabrani kori�tenja nuklearnog oru�ja i potpuno nuklearno
razoru�anje.
? Usvajanje progresivnih i koordiniranih globalnih poreznih reformi, uklju?uju?i Okvirnu
konvenciju UN-a o me?unarodnoj poreznoj suradnji.
? Osiguranje dostojnih pla?a i dostojanstvenog rada za sve, uz sna�na radni?ka prava i podr�ku
sindikalnom organiziranju i kolektivnom pregovaranju.
? Smanjenje globalnih vojnih rashoda kako bi se sredstva preusmjerila prema javnim uslugama,
socijalnoj sigurnosti i za�titi klime.
? Uspostava mehanizma Ujedinjenih naroda za pravednu konverziju koji ?e podr�ati prelazak
zemalja s vojnih na odr�ive industrije.
? Univerzalno pro�irenje sustava socijalne za�tite, posebno za marginalizirane skupine poput
�ena, migrantskih radnika i onih koji rade neformalno.
? Integracija razoru�anja i odr�ivosti u nacionalne klimatske planove, osiguravaju?i da vojne
industrije budu obuhva?ene strategijama za smanjenje emisija stakleni?kih plinova.
Deklaracija u obrazlo�enju navodi niz zabrinjavaju?ih podataka: 2024. najbogatijih 1% posjedovalo je
vi�e bogatstva nego 95% svjetske populacije zajedno. Te iste godine globalna vojna potro�nja dosegla
je 2,718 bilijuna dolara, �to je porast od 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Zemlje s niskim i
srednjim prihodima, od kojih se mnoge bore sa siroma�tvom, ?inile su 35% globalne vojne potro�nje
u 2022. godini.
Vi�e od 100 milijuna ljudi trenutno je raseljeno zbog sukoba i progona.
Kada se uzmu zajedno i usporede s dr�avama, vojske svih zemalja imaju ?etvrti najve?i uglji?ni otisak
na svijetu, odmah poslije Kine, Sjedinjenih Ameri?kih Dr�ava i Indije.
Izjava tako?er nagla�ava potrebu za demokratizacijom i reformom multilateralnih institucija, poput
Ujedinjenih naroda, kako bi se mir, ljudska prava i odr�ivi razvoj stavili u sredi�te globalnog
upravljanja. Pozivaju se vlade da na predstoje?em Svjetskom socijalnom samitu usvoje Novi dru�tveni
ugovor kako bi se rije�ili temeljni uzroci nejednakosti i sukoba, dok bi samit G20 trebao uskladiti
ekonomske politike s na?elima mira i odr�ivosti smanjenjem vojne potro�nje i ulaganjem u klimatsku
otpornost i ljudski razvoj.
Uz ITUC, Deklaraciju su inicirale ugledne mirovne i ekolo�ke organizacije: Greenpeace International,
International Peace Bureau (IPB), Me?unarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oru�ja (ICAN),
Oxfam i 350.org. Deklaraciju supotpisuje niz poznatih me?unarodnih organizacija, izme?u ostalih i
Me?unarodna �enska liga za mir i slobodu (WILPF); Me?unarodni lije?nici za sprje?avanje nuklearnog
rata (IPPNW) � dobitnici Nobelove nagrade za mir 1985.; Centar za demokraciju i prava radnika
Palestine; Olof Palme International Center; PAX Christi International i brojni drugi.
Antiratne feministkinje, Zagreb, 6. kolovoza 2025.

U ?etvrtak, 24. srpnja 2025. godine odr�an je partnerski sastanak u okviru programa MRE�E PODR�KE I SURADNJE ZA �RTVE I SVJEDOKE KAZNENIH DJELA. Na sastanku smo razgovarali predstoje?oj edukaciji za pravnike koja ?e se odr�ati u rujnu 2025. godine te o pisanju tre?e godine provedbe ovog programa. Razmijenila su se iskustva i problemi s kojima su se pojedinci susreli u radu.

22. srpnja 2025. godine OCD DELFIN odr�ao je sastanak s Udrugom HERA Kri�evci. Sastanak je aktivnost programa “Mre�e podr�ke i suradnje za �rtve i svjedoke kaznenih djela” kojeg financijski podr�ava Ministarstvo pravosu?a, uprave i digitalne transformacije. Sastanak je odr�an u prostorija ma Udruge HERA u Kri�evcima.

Na sastanku smo razgovarali o suradnji te se dogovarali o sastanku koji nam predstoji s Predsjednikom Op?inskog suda u Bjelovaru i s Odjelom za podr�ku �rtvama i svjedocima Op?inskog suda u Bjelovaru.

Otvoreno pismo

predsjedniku Vlade, gospodinu Andreju Plenkovi?u

?lanovima Vlade Republike Hrvatske

predsjedniku Hrvatskog sabora, gospodinu Gordanu Jandrokovi?u

ovim otvorenim pismom izra�avamo duboko neslaganje i krajnju zabrinutost zbog postupaka najvi�ih dr�avnih du�nosnika, uklju?uju?i vas, predsjedni?e Vlade, predsjedni?e Hrvatskog sabora, ministre obrane i ministre unutarnjih poslova, kojima se legitimira i normalizira povijesni revizionizam i usta�ka ideologija, �to je u izravnoj suprotnosti s temeljnim vrijednostima na kojima po?iva suvremena hrvatska dr�ava.

Ustav Republike Hrvatske, u svojim Izvori�nim osnovama, jasno utvr?uje da se �uspostava suverene Republike Hrvatske izra�ava voljom gra?ana, a temelji na povijesnoj borbi hrvatskog naroda za nacionalnu slobodu i neovisnost, osobito izra�enoj u odlukama Zemaljskog antifa�isti?kog vije?a narodnog oslobo?enja Hrvatske (ZAVNOH-a)�. Nadalje, ?lankom 1. stavkom 1. odre?eno je da je Hrvatska �suverena, demokratska i socijalna dr�ava�, dok ?lanak 3. izrijekom navodi �slobodu, jednakost, nacionalnu ravnopravnost, po�tivanje prava ?ovjeka, vladavinu prava i demokratski vi�estrana?ki sustav� kao najvi�e vrednote ustavnog poretka.

Unato? tome, pojedini ?lanovi Vlade i Sabora svojom su prisutno�?u na koncertu Marka Perkovi?a, odr�anom 5. srpnja 2025. u Zagrebu, te svojim izjavama u javnosti � poput ocjene ministra obrane da je rije? o �obi?nom koncertu� kao i priznanju da je sudjelovao u skandiranju zabranjenog usta�kog pozdrava, ministra unutarnjih poslova kako je to �bio spektakl kakav se rijetko vi?a� ili ocjene predsjednika Vlade da oporba i lijevi mediji pretjeruju u osudama veli?anja fa�izma � dali izravnu politi?ku potvrdu doga?aju na kojem su se isticali simboli, parole i pozdravi u izravnoj suprotnosti s ustavnim na?elima i presudama Ustavnog suda RH.

Va�i postupci i izjave nisu privatna stvar, ve? prvorazredni politi?ki ?in. Time se u javni prostor unosi ideolo�ki relativizam koji otvara prostor netoleranciji, govoru mr�nje i povijesnom revizionizmu. Takvo pona�anje osobito je opasno jer poti?e mlade generacije da fa�izam i njegove manifestacije do�ivljavaju kao legitimne i prihvatljive oblike izra�avanja.�Rije? je o institucionalnoj normalizaciji govora mr�nje, povijesnog revizionizma i nacionalisti?kog ekstremizma, ?ime se izravno vrije?aju �rtve rata, negiraju ustavne vrijednosti antifa�izma i poti?e dru�tvena isklju?ivost.

Podsje?amo i na ?injenicu da je Ustavni sud Republike Hrvatske vi�e puta jasno utvrdio da je pozdrav �Za dom spremni� protuustavan.

Zgro�eni smo javnim izjavama predsjednika Vlade, kojima osporava legitimitet djelovanja Pu?ke pravobraniteljice i implicira da njezina funkcija postoji zahvaljuju?i �njegovoj politi?koj volji�, �to predstavlja ozbiljno naru�avanje na?ela diobe vlasti, negaciju uloge Hrvatskog sabora i poku�aj politi?ke delegitimizacije ove neovisne institucije, ?ime se premijer Plenkovi? pozicionira kao kolaboracionista isklju?ive, autoritarne desnice koja �irom Europe razara na�e zajedni?ke vrijednosti i institucije.

Tako?er, kao gra?ani imamo pravo znati na koji se na?in tro�i javni novac. Doga?aj poput ovog zahtijevao je�zna?ajne�resurse javne sigurnosti i logistike, uklju?uju?i policijsko osiguranje, prometnu regulaciju, rad hitnih slu�bi i eventualne sigurnosne protumjere. Stoga zahtijevamo transparentnu objavu ukupnih javnih tro�kova vezanih uz koncert, uklju?uju?i broj anga�iranih slu�benika i institucija.

STOGA OD VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I DRUGIH INSTITUCIJA ZAHTIJEVAMO SLJEDE?E:

1. Bez odgode

1. Javna osuda i ogra?ivanje:
   Zahtijevamo da Vi, predsjedni?e Vlade, i svi ?lanovi Vlade, nedvosmisleno i javno osudite veli?anje usta�tva, NDH i drugih totalitarnih ideologija, uklju?uju?i one vi?ene na spomenutom koncertu, popratnim doga?anjima i u njegovu medijskom okviru.
2. Pokretanje pravosudnih i policijskih postupaka:
   Zahtijevamo od policije podizanje prijava te od Dr�avnog odvjetni�tva hitno pokretanje postupaka� u procesuiranju osoba koje su na koncertu i popratnim doga?anjima isticale zabranjene simbole i poticale na mr�nju � sukladno hrvatskom zakonodavstvu, me?unarodnim obvezama RH i praksi Europskog suda za ljudska prava (npr. �imuni? protiv Hrvatske, presuda 2019.). Tra�imo da javno objavite koliko je i kakvih postupanja bilo.
3. Isprika i po�tivanje institucija:
   Od premijera zahtijevamo javnu ispriku zbog nepo�tovanja institucije Pu?ke pravobraniteljice te jasno iskazivanje po�tovanja prema neovisnim institucijama za za�titu ljudskih prava, kao dijelu ustavnog poretka. Tra�imo od predsjednika Sabora, g. Gordana Jandrokovi?a, da javno iska�e nedvosmislenu podr�ku instituciji Pu?ke pravobraniteljice kao neovisnom tijelu koje odgovara Hrvatskom saboru.
4. Objava javnih tro�kova:
   Zahtijevamo detaljnu i transparentnu objavu svih tro�kova koje su tijela dr�avne i lokalne vlasti, kao i MUP, imali u vezi s osiguranjem koncerta, uklju?uju?i broj slu�benika, vrijeme njihova anga�mana, logisti?ke resurse i eventualne naknade organizatorima.

1. SREDNJORO?NO (unutar 6 mjeseci)

1. Izmjene i dopune Zakona o prekr�ajima protiv javnog reda i mira:
   Zahtijevamo od Vlade RH da uputi u proceduru izmjene Zakona o prekr�ajima protiv javnog reda i mira kojima ?e se bez iznimki sankcionirati javna uporaba usta�kih i fa�isti?kih simbola, pozdrava, pjesama i parola, uklju?uju?i �Za dom spremni�, ?ime ?e se otkloniti postoje?e pravne nejasno?e.

III. DUGORO?NO

1. Obrazovna reforma:
   Zahtijevamo uvo?enje obveznog i kvalitetnog gra?anskog odgoja u sve osnovne i srednje �kole, kao i revidiranje kurikuluma povijesti kako bi se u?enike objektivno i argumentirano podu?avalo, izme?u ostalog, o: antifa�isti?koj borbi, zlo?inima usta�kog re�ima, Holokaustu, temeljima suvremene hrvatske dr�avnosti.
2. Ujedna?ena i dosljedna primjena zakona na sudovima
   Zahtijevamo da nadle�ne institucije pokrenu i provedu sve mogu?e mjere i aktivnosti kojima bi se ujedna?ila sudska praksa i podigla razina kompetencija u pravosu?u za dosljednu primjenu zakonodavstva u ovome podru?ju.

Od Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora i svih drugih institucija o?ekujemo da preuzmu punu politi?ku odgovornost i djeluju u skladu s Ustavom, zakonima i me?unarodnim obvezama koje �tite dostojanstvo svih gra?ana.

9.7.2025., supotpisuju:

1. � � ��� Antifa�isti?ka liga RH
2. � � ��� Centar za mir, nenasilje i ljudska prava � Osijek
3. � � ��� Centar za mirovne studije
4. � � ��� CGI Pore?
5. � � ��� CESI
6. � � ��� CROSOL
7. � � ��� Delfin
8. � � ���Documenta� Centar za suo?avanje s pro�lo�?u
9. � � ��� Dugine obitelji
10. � ��� Gong
11. � ��� Inicijativa mladih za ljudska prava
12. � ��� kolekTIRV
13. � ��� PaRiter
14. � ��� Projekt gra?anskih prava Sisak
15. Status M
16. 16. � ��� Udruga Sofija
17. 17. � ��� Udruga Iskorak
18. 18. � ��� Udruga Lukjernica
19. 19. � ��� Udruga Feniks Split
20. 20. � ��� Udruga Ludruga
21. 21. � ��� Udruga� Susret
22. 22. � ��� Udruga za psihosocijalnu pomo? ‘Susret’
23. 23. � ��� Ustanova Politike nenasilja
24. Udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada Pomak
25. 25. � ��� Udruga Zelena Istra
26. 26.������ �enska soba
27. �ivotna linija

Web:�https://documenta.hr/novosti/otvoreno-pismo-vladi-rh-zabrinutost-zbog-legitimizacije-povijesnog-revizionizma-i-ustaske-ideologije/

Facebook:�https://www.facebook.com/DocumentaZagreb/posts/pfbid02kPgfKjsyHj7VXhxSEp9gMd9nZbFUQDwR5eBQjrZB7zEEbzsSFCkxqRErWgMTHgX3l

Centar za podr�ku i razvoj civilnog dru�tva “DELFIN” sudjelovao je na on-line forumu, u organizaciji Citizens, Equality, Rights & Values Programme of the European Union (CERV) u srijedu 9. srpnja 2025. godine s temom �Promoting Rights and Values by Empowering the Civic Space�.

CERV Innovation Forum platforma je otvorena za gra?ane, organizacije i jedinice lokalne samouprave, gdje ?e se mo?i raspravljati o izazovima i prilikama koje su uskla?ene s prioritetima CERV-a. Forum je predstavio priliku za dijeljenje najboljih praksi, kao i za inovacije i suradnju.

Forum se odr�ao u on-line okru�enju s po?etkom u 10:00 sati.

�enska mre�a Hrvatske�o�tro osu?uje postupanje�nadle�nih institucija te medijsko izvje�tavanje u�slu?aju�dr�avljanke Filipina koja je, prema navodima medija, rodila sama i ostavila novoro?en?e pokraj ku?e u kojoj �ivi u Lumbardi na otoku Kor?uli, a kojoj je nakon toga odre?en istra�ni zatvor.

Prema informacijama dostupnima javnosti, ne proizlaze razlozi za odre?ivanje istra�nog zatvora � ne postoje naznake opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, utjecaja na svjedoke, niti opasnosti od bijega. Dodatno zabrinjava ?injenica da se radi o �eni koja je rodila neposredno prije doga?aja te je o?ito bila u iznimno te�kom psihofizi?kom stanju, a koja uz to ne govori hrvatski jezik i nalazi se u potpuno stranom okru�enju.

Postavljamo pitanja: Na koji su na?in nadle�ne institucije � policija i dr�avno odvjetni�tvo � u svom postupanju uzele u obzir ?injenicu da je �ena rodilja u ranjivom stanju? Je li joj pru�ena adekvatna medicinska i psiholo�ka pomo?? Je li joj osiguran prevoditelj kako bi razumjela �to joj se stavlja na teret i kako bi mogla ostvariti svoja prava?

Osu?ujemo nedostatak senzibiliteta prema �enama u ranjivim �ivotnim situacijama i jo� jednom upozoravamo na institucionalno nasilje koje �ene u Hrvatskoj sve ?e�?e pro�ivljavaju upravo od strane sustava koji bi im trebao pru�iti podr�ku i za�titu. Posebno zabrinjava ?injenica da Republika Hrvatska jo� uvijek nema strategiju za ravnopravnost spolova niti strategiju za borbu protiv svih oblika nasilja nad �enama, na �to �enske organizacije kontinuirano upozoravaju.

Tako?er, izra�avamo zabrinutost zbog na?ina medijskog izvje�tavanja koji u ovom slu?aju ?esto implicira osudu �ene te nepotrebno nagla�ava njeno dr�avljanstvo, ?ime se doprinosi stvaranju diskriminatornog narativa i dodatnoj stigmatizaciji.

Upozoravamo da hrvatski sustav i javnost op?enito i dalje nedovoljno prepoznaju potrebe �ena nakon poroda, osobito onih koje su u izrazito te�kim okolnostima. Umjesto podr�ke i za�tite, �ene se i dalje ka�njava, stigmatizira i kriminalizira.�Osobito skre?emo pozornost na te�ak polo�aj stranih radnica koje ne u�ivaju nikakvu podr�ku poslodavaca, lokalne zajednice ni sustava te su dovedene u takvu situaciju da jedini izlaz vide u tome da ostave dijete.

Upitno je u ovom slu?aju i je li postupanje institucija bilo u najboljem interesu djeteta jer ono nije spojeno ponovo s majkom iako je ona svojim vra?anjem i obila�enjem djeteta pokazala brigu za njega te je u interesu djeteta da se osigura prisutnost majke.

Tra�imo hitno preispitivanje postupanja svih nadle�nih institucija u ovom slu?aju. Apeliramo na Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova da izvr�i nadzor nad radom policije i dr�avnog odvjetni�tva.

Centar za podr�ku i razvoj civilnog dru�tva “DELFIN” sudjelovao je na online sastanku Autonomne �enske ku?e Zagreb. Doga?anje je organiziramo u sklopu programske potpore �Razvoj politika, zagovaranje prevencije i borbe protiv svih oblika rodno utemeljenog nasilja nad �enama i nad djecom� koju Autonomna �enska ku?a Zagreb (A�KZ) provodi uz financijsku podr�ku Fonda za �ene Zaklade Solidarna.

Na sastanku su se razmjenjivala iskustava za unapre?enje sustava za�tite �ena od nasilja.

Na sastanku je dr�avna tajnica Irena Petrijev?anin odr�ala izlaganje na temu postignu?a MUP-a u unapre?enju vo?enja I obrade statisti?kih podataka vezano uz obiteljsko i partnersko nasilje.

Nadalje, suradnica Autonomne �enske ku?e Zagreb, redovna profesorica psihologije Anita Lauri Korajlija ukratko je predstavila rezultate istra�ivanja na temu pojavnosti prisilne kontrole u intimnim vezama u RH koje su provele, kao i preporuke za unapre?enje sustava za�tite �ena od nasilja.

Posljednje izlaganje odvjetnika Ive Jelavi?a odnosilo se na temu procesuiranja psihi?kog nasilja nad �enama.

Nakon izlaganja uslijedila je razmjena s predstavnicama/ima institucija i nevladinih organizacija.