enska mrea Hrvatskeotro osu?uje postupanjenadlenih institucija te medijsko izvjetavanje uslu?ajudravljanke Filipina koja je, prema navodima medija, rodila sama i ostavila novoro?en?e pokraj ku?e u kojoj ivi u Lumbardi na otoku Kor?uli, a kojoj je nakon toga odre?en istrani zatvor.
Prema informacijama dostupnima javnosti, ne proizlaze razlozi za odre?ivanje istranog zatvora ne postoje naznake opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, utjecaja na svjedoke, niti opasnosti od bijega. Dodatno zabrinjava ?injenica da se radi o eni koja je rodila neposredno prije doga?aja te je o?ito bila u iznimno tekom psihofizi?kom stanju, a koja uz to ne govori hrvatski jezik i nalazi se u potpuno stranom okruenju.
Postavljamo pitanja: Na koji su na?in nadlene institucije policija i dravno odvjetnitvo u svom postupanju uzele u obzir ?injenicu da je ena rodilja u ranjivom stanju? Je li joj pruena adekvatna medicinska i psiholoka pomo?? Je li joj osiguran prevoditelj kako bi razumjela to joj se stavlja na teret i kako bi mogla ostvariti svoja prava?
Osu?ujemo nedostatak senzibiliteta prema enama u ranjivim ivotnim situacijama i jo jednom upozoravamo na institucionalno nasilje koje ene u Hrvatskoj sve ?e?e proivljavaju upravo od strane sustava koji bi im trebao pruiti podrku i zatitu. Posebno zabrinjava ?injenica da Republika Hrvatska jo uvijek nema strategiju za ravnopravnost spolova niti strategiju za borbu protiv svih oblika nasilja nad enama, na to enske organizacije kontinuirano upozoravaju.
Tako?er, izraavamo zabrinutost zbog na?ina medijskog izvjetavanja koji u ovom slu?aju ?esto implicira osudu ene te nepotrebno naglaava njeno dravljanstvo, ?ime se doprinosi stvaranju diskriminatornog narativa i dodatnoj stigmatizaciji.
Upozoravamo da hrvatski sustav i javnost op?enito i dalje nedovoljno prepoznaju potrebe ena nakon poroda, osobito onih koje su u izrazito tekim okolnostima. Umjesto podrke i zatite, ene se i dalje kanjava, stigmatizira i kriminalizira.Osobito skre?emo pozornost na teak poloaj stranih radnica koje ne uivaju nikakvu podrku poslodavaca, lokalne zajednice ni sustava te su dovedene u takvu situaciju da jedini izlaz vide u tome da ostave dijete.
Upitno je u ovom slu?aju i je li postupanje institucija bilo u najboljem interesu djeteta jer ono nije spojeno ponovo s majkom iako je ona svojim vra?anjem i obilaenjem djeteta pokazala brigu za njega te je u interesu djeteta da se osigura prisutnost majke.
Traimo hitno preispitivanje postupanja svih nadlenih institucija u ovom slu?aju. Apeliramo na Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova da izvri nadzor nad radom policije i dravnog odvjetnitva.