Antiratne feministkinje podr�avaju povijesni zajedni?ki poziv na globalnu akciju
SVIJET MORA ODABRATI MIR UMJESTO PROFITA, DEMOKRACIJU UMJESTO UNI�TENJA
U srijedu, 6. kolovoza navr�it ?e se to?no 80 godina otkako je, bacanjem atomske bombe na
Hiro�imu, prvi put u povijesti upotrijebljeno nuklearno oru�je u ratu. Tri dana kasnije, 9. kolovoza
1945. ba?ena je i druga atomska bomba na japanski grad Nagasaki. Tim povodom Me?unarodna
konfederacija sindikata (ITUC) udru�ila je snage s organizacijama za mir, klimu i ekonomsku pravdu u
globalnom pozivu na novi model zajedni?ke sigurnosti. Zajedni?ka deklaracija upozorava na rastu?u
egzistencijalnu prijetnju od “pu?a milijardera” koji potkopava demokraciju, poti?e militarizam i
ubrzava nejednakost. Vlade moraju preusmjeriti globalne prioritete s oru�ja i rata na socijalnu pravdu
i ljudski razvoj.
Luc Triangle, glavni tajnik ITUC-a, ka�e: ��a?ica milijardera i krajnje desnih snaga ukrala je
demokraciju, dok se javni novac slijeva u naoru�anje umjesto u zdravstvo, obrazovanje ili klimatska
rje�enja. Ova povijesna zajedni?ka izjava poziv je na bu?enje i poziv na djelovanje. Trebamo vlade
koje ?e hitno djelovati na ostvarenju mira, pravde i dostojanstva za sve. Radnice i radnici zahtijevaju
svijet izgra?en na demokraciji, odr�ivosti i zajedni?kom prosperitetu.�
Zajedni?kom Deklaracijom tra�i se:
? Univerzalna ratifikacija Ugovora o zabrani kori�tenja nuklearnog oru�ja i potpuno nuklearno
razoru�anje.
? Usvajanje progresivnih i koordiniranih globalnih poreznih reformi, uklju?uju?i Okvirnu
konvenciju UN-a o me?unarodnoj poreznoj suradnji.
? Osiguranje dostojnih pla?a i dostojanstvenog rada za sve, uz sna�na radni?ka prava i podr�ku
sindikalnom organiziranju i kolektivnom pregovaranju.
? Smanjenje globalnih vojnih rashoda kako bi se sredstva preusmjerila prema javnim uslugama,
socijalnoj sigurnosti i za�titi klime.
? Uspostava mehanizma Ujedinjenih naroda za pravednu konverziju koji ?e podr�ati prelazak
zemalja s vojnih na odr�ive industrije.
? Univerzalno pro�irenje sustava socijalne za�tite, posebno za marginalizirane skupine poput
�ena, migrantskih radnika i onih koji rade neformalno.
? Integracija razoru�anja i odr�ivosti u nacionalne klimatske planove, osiguravaju?i da vojne
industrije budu obuhva?ene strategijama za smanjenje emisija stakleni?kih plinova.
Deklaracija u obrazlo�enju navodi niz zabrinjavaju?ih podataka: 2024. najbogatijih 1% posjedovalo je
vi�e bogatstva nego 95% svjetske populacije zajedno. Te iste godine globalna vojna potro�nja dosegla
je 2,718 bilijuna dolara, �to je porast od 9,4% u odnosu na prethodnu godinu. Zemlje s niskim i
srednjim prihodima, od kojih se mnoge bore sa siroma�tvom, ?inile su 35% globalne vojne potro�nje
u 2022. godini.
Vi�e od 100 milijuna ljudi trenutno je raseljeno zbog sukoba i progona.
Kada se uzmu zajedno i usporede s dr�avama, vojske svih zemalja imaju ?etvrti najve?i uglji?ni otisak
na svijetu, odmah poslije Kine, Sjedinjenih Ameri?kih Dr�ava i Indije.
Izjava tako?er nagla�ava potrebu za demokratizacijom i reformom multilateralnih institucija, poput
Ujedinjenih naroda, kako bi se mir, ljudska prava i odr�ivi razvoj stavili u sredi�te globalnog
upravljanja. Pozivaju se vlade da na predstoje?em Svjetskom socijalnom samitu usvoje Novi dru�tveni
ugovor kako bi se rije�ili temeljni uzroci nejednakosti i sukoba, dok bi samit G20 trebao uskladiti
ekonomske politike s na?elima mira i odr�ivosti smanjenjem vojne potro�nje i ulaganjem u klimatsku
otpornost i ljudski razvoj.
Uz ITUC, Deklaraciju su inicirale ugledne mirovne i ekolo�ke organizacije: Greenpeace International,
International Peace Bureau (IPB), Me?unarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oru�ja (ICAN),
Oxfam i 350.org. Deklaraciju supotpisuje niz poznatih me?unarodnih organizacija, izme?u ostalih i
Me?unarodna �enska liga za mir i slobodu (WILPF); Me?unarodni lije?nici za sprje?avanje nuklearnog
rata (IPPNW) � dobitnici Nobelove nagrade za mir 1985.; Centar za demokraciju i prava radnika
Palestine; Olof Palme International Center; PAX Christi International i brojni drugi.
Antiratne feministkinje, Zagreb, 6. kolovoza 2025.