24.08.2015.U Križevcima je održan partnerski sastanak u sklopu projekta ZNANJEM DO PROMJENA.
Sastanku su nazočili/le S.O.S. – savjetovanje, osnaživanje, suradnja kao nositeljica i partnerske organizacije Udruga žena „HERA“ i Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN
Na poziv Udruge žena Gaj iz mjesta Gaj ( nedaleko Lipika) članice i članovi OCD DELFIN sudjelovale/li su godišnjoj skupštini koja je održana 13. lipnja 2015. U Društvenom domu Gaj.
Udruga žena Gaj je Udruga koja djeluje nekoliko godina i koja svoje aktivnosti usmjerava na mjesto/selo u kojem žive. Rade na uređenju i održavanju zelenih površina, vode računa o starim i nemoćnim mještanima, ali i o osobama smještenim u Domu za stare i nemoćne „Anđelak“ Lipik. Imaju dobru suradnju s drugim udrugama u mjestu: DVD, mladi, KUD Zeleni Gaj, kao i sa udrugama žena iz Malog Banovca, Marinog sela, Udrugom LIDO, Dobrovac. Osim toga imaju dobru podršku i suradnju Grada Lipika što je za Udrugu vrlo važno.
Udruga žena Gaj i OCD DELFIN surađuju od osnutka Udruge žena Gaj. Suradnja se odnosi na sudjelovanje na aktivnostima koje se organiziraju bilo u Gaju ili u Pakracu kroz sudjelovanje na radionicama ( prevencija nasilja, aktivizam, zdravlje). Tako je i ovaj susret iskorišten da porazgovaramo o ESF projektu: „Osnaživanje ženskih organizacija civilnog društva za širenje servisa pomoći i podrške ženama koje su preživjele različite oblike rodno utemeljenog nasilja“, nositeljice Centra za žene žrtve rata –ROSA u kojem je OCD DELFIN jedna od partnerskih organizacija. U provedbu projekta uključeni su i Autonomna ženska kuća Zagreb i Udruga žene NIT, Korenica. Više o projektu sve članice Udruge žena Gaj i njihove gošće/gosti mogli su saznati iz podijeljenog promotivnog materijala
U sklopu projekta :AKTIVNO ZA SOCIJALNU SIGURNOST I JEDNAKE MOGUĆNOSTI U SVIJETU RADA u prostorima Centra za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN, Pakrac, 9 i 11.06.2015. održane su fokusirane grupne diskusije s predstavnicima institucija i organizacija.
Kroz diskusiju smo pokušali odgovoriti na pitanja poput:
Koje vrste usluga postoje u županiji, a od koje korist mogu imati marginalizirane skupine žena koje se žele uključiti u svijet rada ili pokreću posao?
– tko organizira/financira pružanje socijalnih usluga
– na kojem području djeluje
– koja je ciljana skupina
– način financiranja (proračun –državni, lokalni, EU projekti, vlastita sredstva, nešto drugo…)
– rezultati
Suradnja/koordinacija među pružateljima socijalnih usluga.
Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na predstavljanje rezultata provedbe projekta Rešetke nisu prepreke koja će biti upriličena u Kaznionici i zatvoru u Požegi, Osječka 77, u petak 8. svibnja 2015. u 18 sati. Predviđeno trajanje prezentacije je sat vremena.
Prezentacija će se održati u dvorani „Društveni dom“ te dodatne suglasnosti za prisustvovanje nisu potrebne.
Udruga Roda je u partnerstvu sa Studijem dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Središnjim uredom Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa i s Kaznionicom i zatvorom u Požegi realizirala radionicu razvoja proizvoda za roditelje i djecu, koji bi se šivali i proizvodili u Ženskoj kaznionici.
Ideju za ovaj projekt Roda je prošle godine prijavila na natječaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i osvojila nagradu za Najbolju društvenu inovaciju. Zamisao projekta Rešetke nisu prepreke je ponuditi inovativno rješavanje problema nedovoljnih posjeta djece roditeljima u zatvore kroz društveno poduzetništvo – osmišljavanje proizvoda koji će se proizvoditi u Kaznionici u Požegi te plasirati na tržište kao poseban brend. Proizvode će javnost prepoznati i birati kao proizvode s dodanom vrijednošću čija dobit ide u fond kojim će se financirati putovanja djece u posjet roditelju u zatvor.
Prodajom tih proizvoda ostvarivat će se dobit kojim će se sufinancirati troškovi putovanja djece majkama u Kaznionicu u Požegi. U Hrvatskoj djeca imaju pravo na posjet roditelju koji je u zatvoru svaki tjedan. Ipak, to pravo se rijetko realizira, a jedan od razloga je i nedostatak financijskih sredstava obitelji za organiziranje takvog putovanja. U 2014. godini je preko 50% djece čije su majke smještene u Kaznionici u Požegi bilo preko 200 kilometara udaljeno od Kaznionice.
Tijekom radionice koja se održava u Požegi od 4. do 8. svibnja, u zajedničkom radu je 12 studentica i šest zatvorenica uz podršku mentorica sa Studija dizajna iz Zagreba i roditelja iz udruge RODA, imalo zadatak zajedno stvoriti prijedloge proizvoda i njihov brend. Ravnopravno sudjelovanje zatvorenica u svim procesima, te cjelodnevna interakcija zatvorenica i dizajnerica i roditelja, doprinijet će jačanju njihove povezanosti s ovom inovacijom, osjećanjem vlasništva, i na taj način doprinositi većoj posvećenosti radu i kvalitetnijem obavljanju posla, tj. kvalitetnijem finalnom proizvodu. Agencija Ipsos Puls provela je za udrugu Roda i Ministarstvo pravosuđa tijekom prosinca 2014. istraživanje o stavovima građana o radu zatvorenika tijekom izdržavanja kazne. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, metodom osobnog intervjua u kućanstvima ispitanika. Zaključak istraživanja je da većina građana nema predrasuda prema proizvodima koje bi proizvodili zatvorenici, i većina ih je spremna kupovati takve proizvode.
– Nešto manje od 2/3 građana upoznato je s time da u nekim zemljama i zatvorima tijekom izvršavanja kazne zatvorenici rade, tj. izrađuju različite proizvode koji se prodaju u trgovinama s robom široke potrošnje.
– Polovica građana misli da je to što zatvorenici u zatvorima rade i izrađuju neke proizvode jako pozitivno, odnosno 49% njih je na skali od 1 do 10 ovu ideju ocijenilo ocjenom 10.
– 68% građana kaže da je vjerojatno da bi kupili neki proizvod za koji znaju da su ga izradili zatvorenici, i to 22% građana kaže da je to donekle vjerojatno, a 46% njih da je to vrlo vjerojatno.
Više je ciljeva ovakve aktivnosti koja će razviti alternativni izvor financija za reformu pravosudnih praksi kroz društveno-poduzetnički model:
1) osigurati održivi model financiranja susreta djece s roditeljima u zatvorima čime ćemo postići povećanje broja susreta djece i roditelja u zatvorima, što bi smanjilo stres, osjećaj ljutnje, straha, stida kod djece, jačat će se roditeljske kompetencije zatvorenica/ka, i doprinijeti održanju obitelji
2) razviti etičan, odgovoran, održiv model rada koji će:
–povećati mogućnosti zapošljavanja zatvorenica i zatvorenika po izlasku iz zatvora kroz razvoj novih vještina i znanja,
–poboljšati mentalno zdravlje zatvorenica i zatvorenika što će utjecati i na njihove socijalne vještine,
–osigurati im produktivno i ispunjeno vrijeme dok su u zatvoru,
–kod njih razviti jak osjećaj postignuća, ponosa i samopouzdanja i
–doprinijeti njihovom optimističnijem pogledu na život nakon izlaska iz zatvora, koji je nerijetko i izazovniji od boravka u zatvoru.
Pri provedbi ovog modela vodili bismo se sljedećim vrijednostima i načelima
–zaštita dostojanstva zatvorenica kroz pošteno plaćen rad, brigu o zdravlju i sigurnosti,
–aktivno i jednako važno sudjelovanje zatvorenica u svim procesima, što će doprinijeti spoznaji osobnog doprinosa: zatvorenice nisu izvršiteljice, one su ključne dionice ovog procesa,
–izrada kvalitetnih i sigurnih proizvoda
–odgovornost prema okolišu: kreiranjem proizvoda koji odgovara na stvarne potrebe, kroz neštetan proces proizvodnje,
–zaštite privatnosti obiteljskog života svih zatvorenica/ka i njihove djece koji su krajnji korisnici.
Pozivamo Vas da svojim dolaskom pružite podršku ovoj ideji društvene inovacije, koja u budućnosti, u suradnji Ministarstva pravosuđa, Studija dizajna i udruge RODA ima potencijal postati vodeći primjer rješavanja jednog društvenog problema – inovativnim pristupom, ne samo u Hrvatskoj, nego, sigurni smo, i u svijetu.
Pakrac je drugu godinu zaredom bio domaćin Međunarodnom volonterskom kampu za mlade koji je trajao od 14 do 20 srpnja. Mladi volonteri iz Njemačke, Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske radili su društveno korisne poslove kao što su uređenje društvenog doma i čišćenje zelenila u gradu. U poslijepodnevnim satima za mlade volontere bila su organizirana predavanja/radionice s temama izgradnje mira i suočavanja s prošlošću.
Video done by HRT, Croatian public broadcasting company
Članice OCD DELFIN su od 23. – 24. 05. 2014. godine sudjelovale na 12-estom sastanku Mreže suradnje vladinih institucija i nevladinih organizacija protiv seksualnog nasilja na kojem smo se bavile promjenama zakonodavnog okvira RH, odnosno razvojem učinkovitijeg i efikasnijeg tretmana i podrške žrtvama seksualnog nasilja. Razgovarale smo o dokumentima/alatima koji nam stoje na raspolaganju: DIREKTIVA 2012/29/EU EUROPSKOG PARALAMENTA I VIJEĆA koja utvrđuje minimalne standarde, prava, podršku i zaštitu žrtava zločina, Istanbulska Konvencija- KONVENCIJA VIJEĆA EUROPE O SPRJEČAVANJU I BORBI PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA I I NASILJA U OBITELJI, PROTOKOLU O POSTUPANJU U SLUČAJU SEKSUALNOG NASILJA.
predstavnice organizacija civilnog društva, državnog odvjetništva i sudova, zdravstvene skrbi, Centara za socijalnu skrb, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske te predstavnice drugih tijela i institucija su sudjelovale na sastanku.
I ovaj sastanak je pokazao visoku motivaciju i potrebu međusektorske suradnje relevantnih dionika u rješavanju problema žena koje su doživjele neki od oblika rodno uvjetovanog nasilja s naglaskom na seksualno nasilje.
Od 21. – 23. 05. 2014. godine u Zagrebu je u organizaciji ŽENSKA SOBE održan trodnevni trening: NASILJE I DISKRIMINACIJA PREMA ŽENAMA S INVALIDITETOM NA TRŽIŠTU RADA, na kojem su kao panelistice sudjelovale Ana Slonjšak, Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Marija Mustač, Ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Marica Mirić, koordinatorica projekta SOIH-a, Mira Katalenić, predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Sanja Tarczay, predsjednica Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba DODIR i Manda Knežević, Hrvatska udruga za paraplegičare i tetraplegičare.
Na treningu su sudjelovale predstavnice OCD-a ( Sisak, Virovitica, Sl. Brod, Pakrac, Križevci, Rijeka, Krapina) koje se direktno ili indirektno u svom radu bave ženama/osobama s invaliditetom. Živimo u okruženju koje je isključivo u kojem svakodnevno svjedočimo o različitim oblicima diskriminacije, nerazumijevanja i izostanka političke volje za uključivanje osoba s invaliditetom, posebice na tržište rada.
Trening je završio donošenjem zaključaka, preporuka i smjernica za daljnji rad na području zaštite i unaprjeđenja prava žena s invaliditetom na tržištu rada.
U Daruvaru je uz podršku i suradnju Grad Daruvar 7. svibnja 2014. održan okrugli stol pod nazivom ZAŠTO MORAMO REAGIRATI na kojem su sudjelovali/e predstavnici: Grada Daruvara, PU BB, PP Daruvar, PP Pakrac, Grada Pakraca, CZSS Daruvar, Centra za odgoj i obrazovanje “Rudolf Steiner” Daruvar, Ekonomske i turističke škole Daruvar, Udruga “KORAK DALJE”, OŠ Đulovac, tehničke škole Daruvar
Ovo je bila prilika da između ostalog predstavimo rezultate istraživanja – analiza upitnika, dosadašnje aktivnosti u projektu, te potaknuti i na diskusiju predstavnice/ke institucija i ustanova koji su se odazvali pozivu.
Svi smo se složili da djeca i mladi nisu svjesni prijetnji i rizika kojima su izloženi kada jednom u virtualnom prostoru ostave bilo kakvu osobnu informaciju, da su izloženi svim vrstama nasilja, da izostaje privatnost jer su informacije/podaci dostupni neograničenom broju sudionika i promatrača. Upravo je porast svih oblika i modaliteta te dob žrtava istaknuta kao jedan od velikih problema sa kojima se susrećemo i sve više ćemo se sretati u budućnosti.
Evo samo nekih preporuka:
– raditi preventivno i na podizanju razine svijesti kroz edukacije u sustavu odgoja i obrazovanja,ali i kod kuće
– međusektorska suradnja će doprinijeti ne samo prevenciji i suzbijanju nego i uspostavi mehanizama zaštite kao npr žurna izrada protokola. Veza: postojeći protokoli: nasilje u obitelji, trgovanje ljudima, …
– iskoristiti postojanje službenika za prevenciju u PU: prevencija, suzbijanje, edukacija, pomoć i podrška
– svakako prijavljivati: roditeljima, nastavnicima, pedagoginjama, policiji, centrima socijalne skrbi, udrugama/organizacijama
U okviru EU/IPA projekta MISLI LOKALNO DJELUJ NACIONALNO:OSNAŽIVANJE LJUDSKOPRAVAŠKIH ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U NERAZVIJENIM REGIJAMA, nositeljice B.a.B.e. Zagreb i partnerskih organizacija DELFIN Pakrac i ZvoniMIR Knin u Pakracu je 6. studenog 2013. godine održana druga fokus grupa u okviru aktivnosti: etnografsko istraživanje- diskriminatorne prakse i kršenja ljudskih prava.
MARTINA MLADIĆ, psihologinja, LJUBICA MATIJEVIĆ VRSALJKO,odvjetnica vanjske suradnice B.a.B.e. Zagreb i ZDRAVKA SADŽAKOV su sudjelovale u fokus grupi.
Kroz polu strukturirani intervju i razgovor s ženama žrtvama obiteljskog nasilja koji je vodila MIRANA BILOPAVLOVIĆ, željele smo dobiti uvid u vrste i načine nasilja te diskriminatornih praksi od strane (nekih) predstavnika institucija/ustanova kojima su se obraćale u kraćem ili dužem vremenskom razdoblju, te kako se snalaze i preživljavaju u novonastalim situacijama.
Evidentno je da većina žena zna kome se treba obratiti i tražiti zaštitu ili neki oblik pomoći, da je većina osoba koje rade na tim mjestima nesenzibilizirana za rad s visoko traumatiziranim ženama, da svojim postupcima te traume povećavaju, da se ne osjećaju zaštićenima, da su prepuštene da se same snalaze , da odvjetnice/ci koji rade besplatnu pravnu pomoć baš i nisu od koristi, da nema raspoloživih stambenih jedinica za urgentan smještaj žena s djecom, kao niti fonda- novca u gradovima/općinama za tu svrhu, da ocd-i imaju ograničenja: ljudska i financijska i da im osim podrške, savjetovanja i informacija baš i ne mogu puno pomoći zbog lošeg financijskog stanja.
Sve žene su istaknule višestruke diskriminatorne prakse i složile sa da uzroke treba tražiti u vrlo lošoj ekonomskoj situaciji, nemogućnosti dobivanja posla – nema radnih mjesta i općem siromaštvu, koje baš žene dovodi u nepovoljniji položaj u odnosu na muškarce. Zbog svega toga neke žene odustaju od prijave ili mijenjaju svoj iskaz jer odlaskom nasilnika u pritvor/zatvor ili plaćanjem kazne trpe svi članovi obitelji.
Sve se slažu da je rad ocd-a vrlo važan, da kroz njih i njihovu podršku lakše prolaze kroz čitav proces, ali da je istovremeno nužna i institucionalna pomoć i podrška. Samo kroz multidisciplinarni pristup moguće je kvalitetnije pružiti pomoć i podršku žrtvama nasilja i diskriminatornih ponašanja koje za posljedicu imaju kršenje ljudskih prava.
Kao je na fokus grupi bila prisutna i odvjetnica nekoliko žena se je obratilo za pomoć i podršku.
Kroz razgovor smo došle do slijedećeg /potrebno je raditi na:
– podizanju razine znanja i svijesti čitave zajednice s posebnim naglaskom da se o prevenciji nasilja i nasilničkog ponašanja treba započeti u najranijem dobu – vrtić,
– da edukacije moraju biti unutar obrazovnog sustava,
– da odgovornost za žrtve rodno uvjetovanog nasilje mora postati društveni problem,
– da sve polazi od kućnog odgoja/ neodgoja
– osigurati prostor ( makar jedan stan u svakom gradu) i financijsku konstrukciju za nužan smještaj. Tradicija i kultura ne smiju biti opravdanje za nečinjenje ničega
– osnovati fond ( naplaćene prekršajne kazne) iz kojeg bi se osigurao dio sredstava za financiranje stana i troškova za nužan/hitan smještaj žena i njihove djece
– edukaciji sutkinja/sudaca, odvjetnica/ka i socijalnih radnica/ka
– edukaciji novinara koji još uvijek idu ka senzacionalističkom pisanju i koji ime žrtve/žrtava pišu punim imenom i prezimenom, a nasilnika inicijalima ( u većini slučajeva)
– osigurati besplatni medijski prostor – senzibilizacija javnosti
U Gaju, 14. ožujka 2013. godine s početkom u 19:00 sati u Društvenom domu – Matični ured održano je javno predavanje POLOŽAJ ŽENA U DRUŠTVU I ISKUSTVA NERAVNOPRANOSTI. Predavanje je dio aktivnosti projekta SIGURNO MJESTO, nositeljice ŽENSKE SOBE Zagreb i partnerske organizacije DELFIN Pakrac.
Cilj predavanja: upoznavanje sudionica/sudionika s osnovnim pojmovima vezanim za neravnopravnost žena i nasilja nad ženama s posebnim naglaskom na položaj žena u seoskim sredinama.
Okupilo se je 17 žena iz Gaja, Udruga žena Gaj i Poljane, Udruga žena Poljana. Prema njihovim riječima po prvi puta su imale priliku razgovarati o svojim problemima, položaju i ulozi žene u obitelji, selu, široj zajednici, o tome kako je teško biti žena na selu. Ovaj događaj je na njih ostavio snažan dojam, neke su po prvi puta u javnom prostoru iznijele svoje strahove, odnose sa supruzima, djecom , rodbinom s tim da je bilo vrlo inspirativno slušati nekoliko njih koje su se za svoje mjesto, status i položaj izborile. Svoja iskustva nastoje prenijeti na svoju djecu i snahe.
U ozračju pozitivne energije bilo je zadovoljstvo družiti se sa ženama, slušati ih i nije nam preostalo ništa drugo nego da kažemo da ćemo doći ponovo.