Tim Nacionalnog pozivnog centra za žrtve i svjedoke kaznenih djela i prekršaja nastavlja održavati online predavanja s ciljem diseminacije informacija o radu i djelokrugu 116 006 linije u svrhu edukacije i senzibilizacije društva prema žrtvama nasilja.

Jedno od predavanja na temu ,,Ponovna traumatizacija – Kazneni postupak i oporavak nakon traumatskog iskustva”, održano je u četvrtak, 11. srpnja 2024. u 14:30 sati preko Zoom platforme.

Predavanje je održala Ivana Prović, psihologinja i pružateljica podrške na liniji Nacionalnog pozivnog centra.

Sudionici predavanja dobili su teorijski okvir objašnjavanja traumatskog iskustva, kao i prikaz kaznenog djela kao oblika traumatskog iskustva.

Sama priroda doživljavanja ili svjedočenja nasilnom i/ili ugrožavajućem događaju često za sobom povlači i brojne faktore koji ovakvo iskustvo čine specifičnim u odnosu na neka druga traumatska iskustva, a osobito kada govorimo o akutnim i dugoročnim posljedicama.

Ovo je predavanje bilo fokusirano na sam proces prorade traumatskog događaja i kako prolazak kroz sami kazneni postupak utječe na oporavak i vjerojatnost ponovne traumatizacije.

Predavanje je obuhvatilo sljedeća pitanja:

Kako uključenost žrtve/svjedoka u različitim fazama kaznenog postupka može biti povezano sa oporavkom od traumatskog iskustva?

Koji je očekivani tijek prorade traumatskog iskustva i kako prisjećanje i iskazivanje o doživljenom može utjecati na integraciju?

Kako ponovna traumatizacija može djelovati na ishode samog kaznenog postupka?

Kako možemo olakšati žrtvi ili svjedoku postupak prorade traumatskog iskustva?

Danas je u organizaciji Autonomne ženske kuće Zagreb održan online konzultacijski sastanak s ciljem predstavljanja nalaza istraživanja i preporuka o pojavnosti prisilne kontrole u RH.

Istraživanje se provodilo putem strukturiranih upitnika s korisnicama i putem online ankete u periodu od ožujka do lipnja 2024. godine u sklopu programske potpore za organizacije civilnog društva Fonda za žene Zaklade Solidarna.

Nalaze istraživanja predstavila je izv. prof. psihologije Anita Lauri Korajlija.

Sektor neprofitnih organizacija (NPO) kao sastavni dio suvremenog globalnog okruženja tradicionalno uživa značajno povjerenje javnosti što je jedan od preduvjeta uspješnosti NPO u postizanju svojih ciljeva.

Unatoč tome, ili baš zbog toga, aktivnosti NPO mogu postati mete onih pojedinaca ili organizacija čiji ciljevi nisu isključivo dobronamjerni. Teroristi i terorističke organizacije iskorištavaju i sektor NPO za prikupljanje i premještanje sredstava, pružanje logističke potpore i poticanje novačenja terorista. Ranjivostima na financiranje terorizma izloženije su djelatnosti koje uključuju prikupljanje ili isplatu sredstava u svrhe kao što su humanitarne, dobrotvorne, vjerske, kulturne, obrazovne ili društvene.

Međunarodni standardi na području sprječavanja financiranja terorizma propisuju obveze državama procijeniti rizike od financiranja terorizma kojima su  neprofitne organizacije izložene, kao i utvrditi podskup neprofitnih organizacija koje na temelju svojih aktivnosti, mogu biti ranjive na zlouporabu od financiranja terorizma.

Republika Hrvatska provela je procjenu rizika neprofitnih organizacija od financiranja terorizma, u kojoj su uz aktivnosti i analize nadležnih tijela, aktivno sudjelovale i domaće neprofitne organizacije popunjavanjem upitnika za potrebe procjene rizika ranjivosti neprofitnih organizacija od financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj.

U srijedu 10. srpnja 2024. godine održana je radionica na kojoj su predstavnici Ministarstva financija, Ureda za sprječavanje pranja novca prezentirali rezultate Procjene rizika neprofitnih organizacija od financiranja terorizma.

Radionica je bila namijenjena kako neprofitnim organizacijama, tako i donatorima koji dodjeljuju sredstva organizacijama civilnog društva.

DKolektiv – organizacija za društveni razvoj iz Osijeka organizirala je regionalnu online edukaciju o mjerenju utjecaja volontiranja na kojoj je predstavljena metodologija za mjerenje utjecaja volontiranja na europskoj razini i V-CALC platforma osmišljena u svrhu prikupljanja podataka, praćenja i mjerenja utjecaja volontiranja (https://volunteeringimpact.eu/).

Ova edukacija pružila je koordinatorima volonterskih programa informacije:

• Zašto je važno mjeriti utjecaj volontiranja
• Kako se na jednostavan način prikupljaju podatci o utjecaju volontiranja u Europi
• Kako koristiti europsku platformu za mjerenje utjecaja volontiranja

Edukacija je održana u srijedu, 3. srpnja 2024. od 10 do 12 sati, putem Zoom aplikacije.

https://ceraneo.hr/projekti/projekti-u-tijeku/proteus-zastita-vrijednosti-i-temeljnih-prava-eu-a-kroz-sudjelovanje-javnosti-i-pomoc-civilnom-drustvu-u-srednjoj-europi/

https://www.gmfus.org/jacanje-kapaciteta-za-pracenje-strateskih-parnica?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR3bg6_1v9z-E9RmEwMJvWGx5qPLOiqzdNohkMPTgz92sD2SHfZ3VhCGSO8_aem_9BXCNN4vWs7t5y9Vi7CpIg

Međunarodna konferencija „POLOŽAJ ŽRTAVA TRGOVANJA LJUDIMA U PROCESU IDENTIFIKACIJE, PRUŽANJA POMOĆI I SIGURNOG POVRATKA KUĆI- POSTIGNUĆA I IZAZOVI” održana je 25. i 26. lipnja 2024. u Beogradu.

Konferenciju su organizirale Udruga žena Vukovar i partnerska organizacija Udruženje Roma Novi Bečej, aktivnost projekta „ Podrška žrtvama  trgovanja ljudima – jačanje kapaciteta stručnjaka“, financiranog sredstvima Ministarstva vanjskih poslova i europskih poslova Republike Hrvatske.

Problem trgovanja ljudima je globalan problem prisutan u svim zemljama svijeta, koji pogađa velik broj žrtava među kojima su žene i djevojke  u većini, posao koji donosi ogromne zarade organiziranom kriminalu i upravo zbog svega toga je važno razmjenjivati iskustva, metode za otkrivanje , prevenciju i suzbijanje, odnosno  raditi na poboljšanju mehanizama u borbi protiv sprječavanja   trgovanja ljudima kao brutalnog kršenja ljudskih prava.

U uvodnom panelu o problemu trgovanja ljudima govorili su:

Mirjana Mizdrak Mišanović, Udruga žena Vukovar, je prekograničnu suradnji istakla kao potrebnu i način kako zajedno možemo doprinijeti da se o problemu trgovanja razgovara, da se znaju prepoznati oblici i potrebe veće uključenosti lokalnih zajednica.

Danica Jovanović, predsjednica Udruženja Roma Novi Bečej se pozabavila problemom trgovanja ljudima među Romskom populacijom koja je i inače opterećena stereotipima,  tradicijom i  kulturnim nasljeđem. Kako riješiti prisilne/ugovorene maloljetne brakove, obavezu obrazovanja Romske djece, podrške na svim razinama samo su neka od pitanja koje je postavila svima nama.

Gospodin Alen Tahiri, ravnatelj i nacionalni koordinator, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih  manjina VRH, istaknuo je da je problem trgovanja ljudima sveprisutan i da Republika Hrvatska i Republika Srbija imaju dugogodišnju uspješnu suradnju. I sam je  kao pripadnik romskog naroda svjestan problema ugovorenih brakova u kojima su obje o maloljetne osobe te naglašava kako  treba više raditi u romskim naseljima, osigurati da sva djeca idu u školu i stvoriti uvjete za aktivno uključivanje Roma u život zajednice. Po njemu su to pretpostavke koje bi dovele do smanjenja predrasuda, stereotipa i prevladavanja kulturnog nasljeđa.

Gđa Aleksandra Ljubojević, direktorica Centra za zaštitu žrtava trgovanja ljudima Beograd istaknula je da rade sa identificiranim žrtvama od kojih  je 85 % žena, odnosno preko 50% djeca su žrtve. Centar kontinuirano radi na suzbijanju, prevenciji i smatraju da nema ugovorenih brakova nego da su u pitanju prinudni brakovi. Potrebno je raditi na osvještavanju javnosti ali prije svega na identifikaciji kroz edukacije ljudi u sustavu, odnosno „razbijanju“ predrasuda, stereotipa i diskriminacije Romske populacije. Treba im osigurati dostojne uvjete za život i dati im priliku.

Mira Bilopavlović je istaknula problem trgovanja ljudima kao najekstremniji oblik  nasilja, kršenja ljudskih prava, dostojanstva i integriteta ljudskog bića te problem seksualnog iskorištavanja i vezi organiziranog kriminala i trgovanja ljudima. Rodna perspektiva je važna, osobe ženskog spola su žrtve u većini, govorimo o nasilju koje proizlazi iz dominantnih socijalnih neravnopravnosti i nejednakosti. Glavni uzrok je siromaštvo i žrtva nema izbora, govorimo o strukturalnom fenomenu koji za cilj ima održavanje pozicije moći.

Svoj doprinos konferenciji dale su kolegice Desa Kolesarić, S.O.S. -Savjetovanje, Osnaživanje, Suradnja Virovitica, Jelena Hrnjak, NGO ATINA i Marija Vukašinović, ASTRA Beograd, aktivistice koje se dugi niz godina bave prevencijom, senzibilizacijom  i radom sa žrtvama trgovanja ljudima. Iako imamo relativno dobru legislativu problem je u primjeni, pogotovo u prekvalifikaciji trgovanja ljudima u druga kaznena ili prekršajna djela. Potrebno je raditi na povećanju kapaciteta: ljudski, financijski te edukacijama na svim razinama.

Zaključci:

• sustavno rješavanje problema nasilja: trgovanje ljudima je nasilje
• rješavati uzroke- siromaštvo
• identifikacija je izuzetno važna u procesu mehanizma zaštite žrtava, uključiti i udruge/OCD -a u postupak
• društvo mora preuzeti odgovornost pogotovo ako Rome stavljamo u fokus. Romi moraju ukazati na problem, a društvo kroz političku volju mora im pomoći u rješavanju problema
• nužna je de viktimizacija žrtava, a kažnjavanje korisnika
• osigurati naknadu štete žrtvama trgovanja ljudima
• edukacije: sektorske/međusektorske/prekogranične, kontinuirano
• osigurati financijska sredstva na rad udruga/OCD-a
• osigurati dovoljno ljudskih resursa na svim razinama
• regionalna suradnja je važna i potrebno ju je (ponovo)  uspostaviti
• strani radnici, migranti/azilanti kao potencijalne žrtve trgovanja ljudima

Sastanak Članica PETRA Mreže s nacionalnim koordinatorom za suzbijanje trgovanja ljudima Alenom Tahirijem, 14. lipnja 2024. godine u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH.

Na sastanku su sudjelovale Adriana Bego i Nela Pamuković – CŽŽR „ROSA“ Desa Kolesarić S.O.S  Virovitica, Marina Švagelj Jažić – Udruga HERA Križevci, Mira Bilopavlović – OCD DELFIN Pakrac i Ramiza Memedi – BOLJA BUDUĆNOST, Zagreb.

Gospodina Tahirija smo podsjetile da već nekoliko godina nema financiranja udruga/OCD ( trogodišnji programi i jednogodišnji projekti), fonda za žrtve, potrebi postojanja sporazuma o suradnji i ulaska članica PETRA Mreže u sustav obrazovanja, našem uključivanju u edukacije i konferencije,  specijalizirane edukacije na razini županija  za tzv međuresorne tomove, zašto se na edukacije za  Mobilne timove ne pozivaju članice PETRA Mreže, odnosno izostanku javne kampanje i obilježavanja Europskog dana suzbijanja trgovanja ljudima 18. listopada.

Osim toga potrebna je edukacija o stranim radnicama i radnicima kao potencijalnim žrtvama trgovanja ljudima, tko kontrolira ovaj veliki broj agencija za zapošljavanje,  rad s migrantima i mogućnost ulaska u PORIN, ali i potrebi edukacija o online trgovanju ljudima.

Sve ovo navedeno nije spriječilo neke članice PETRA Mreže da redovito provode edukacije  u školama samostalno ili u suradnji s policijom.

Online sastanak PETRA MREŽE održao se 11. lipnja 2024. godine od 11 do 12.10 sati, a na sastanku su sudjelovale članice iz 8 organizacija Centar za žene žrtve nasilja „ROSA“ Zagreb, , DOMINE Split, HERA Križevci,  NIT Korenica, OCD DELFIN Pakrac, S.O.S. Virovitica- Savjetovanje, Osnaživanje, Suradnja, Udruga žena Vukovar i  Ženska soba Zagreb.

Na sastanku smo razgovarale o:

• Vijestima/aktivnostima vezanim uz borbu protiv trgovanja ljudima sa sastanka Operativnog tima za suzbijanje trgovanja ljudima
• Evaluaciji sastanka predstavnica Grupe stručnjaka za djelovanje protiv trgovanja ljudima- GRETA sa članicama PETRA Mreže u Zagrebu 03.06.2024
• Prezentirana izmjena Direktive o sprječavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava
• Izvještaju Posebne izvjestiteljice UN-a Reem Alsalem o prostituciji kao obliku, uzroku i posljedici nasilja nad ženama i djevojčicama (A/HRC/56/48 od 07.05.2024.)
• Pripremi sastanka sa nacionalnim Koordinatorom za suzbijanje trgovanja ljudima

Članice PETRA Mreže: BOLJE BUDUĆNOSTI Zagreb, Centra za žene žrtve rata „ROSA“ Zagreb,  Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“, Udruge HERA Križevci, Udruge  S.O.S. Virovitica- Savjetovanje, Osnaživanje, Suradnja i Udruge žena Vukovar su se 3. lipnja 2024. godine našle na sastanku s predstavnicama Grupe stručnjaka za djelovanje protiv trgovanja ljudima – GRETA. Radi se o četvrtoj posjeti GRETA, na kojoj smo razgovarali o svemu onome što je ili nije učinjeno u protekle  četiri godine  kada su predstavnici  GRETE bili u RH (prethodna je bila 2019. godine).

Prije svega istaknule smo kako problem trgovanja ljudima u RH nije u fokusu,  zakonodavni okvir nije operativan, problem identifikacije žrtva, izostanak strateških dokumenta, edukacije ne samo za članove/ice mobilnih timova nego i međusektorske edukacije – nema ih , a da ne govorimo o potrebi kontinuiranih  edukacije koje bi omogućile jačanje kapaciteta svih uključenih u proces prevencije i suzbijanja  , problem novih formi trgovanja ljudima: online, migranti/azilanti,  nepovjerenje žrtava u sustav, pitanje informiranosti o pravima i mogućnostima ali i destrukcije civilnog društva u RH- izostanak specifičnog financiranja za projekte programe  fokusirane na prevenciju, suzbijanje i edukacije: prijenos znanja. K tomu treba dodati probleme  žrtava seksualnog nasilja  koje se ne identificiraju kao žrtve seksualnog iskorištavanja i beskućništva.