ZAPISNIK O ODRŽANOJ OSNOVNOJ EDUKACIJI 14. 15. i 16. 02. 2018, DONJA STUBICA, TERME JEZERČICA ZA ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA KOJE SE BAVE PRUŽANJEM POMOĆI I PODRŠKE KAZNENIH DJELA


Ženska soba – Centar za seksualna prava kao nositeljica programa  ˝Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke  kaznenih djela”  organizirala je trodnevnu edukaciju na kojoj su sudjelovale zaposlenice/i i volonterke/i svih 10 organizacija s kojima se program provodi u partnerstvu: Udruga za podršku žrtvama i svjedocima Vukovar, Centar za građanske inicijative Poreč, Centar za podršku i razvoj civilnog društva DELFIN, Pakrac, DEŠA – Dubrovnik, Udruga HERA Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Informativno pravni centar Slavonski Brod; Ženska grupa Karlovac KORAK; S.O.S. Virovitica – savjetovanje, osnaživanje, suradnja; SOS telefon za žene žrtve nasilja Krapinsko – zagorske županije, Zagorje; Udruga ZvoniMir, Knin.

Edukaciju su  provodile članice Ženske sobe, dr.sc. Maja Mamula i Anamaria Drožđan Kranjčec, dipl.iur. te dipl.iur., Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, dr.sc. Lana Peto Kujundžić, predsjednica odjela za mladež, Županijskog suda u Zagrebu, Ana Ergović Kuzmanović, voditeljica Ureda za podršku žrtvama i svjedocima na zagrebačkom Županijskom sudu u Zagrebu, doc.dr.sc, Goran Arbanas, psihijatar i psihoterapeut na Klinici za psihijatriju Vrapče, Sanja Bezbradica, odvjetnica, Milena Čalić Jelić, pravnica Centra za suočavanje s prošlošću DOCUMENTA  te predstavnik/ca Ministarstva pravosuđa,  Nikica Hamer Vidmar, voditeljica Službe za podršku žrtvama i svjedocima i  Maida Pamuković, voditeljica Odjela za razvoj i koordinaciju sustava podrške žrtvama i svjedocima i međunarodnu suradnju.

Edukacija je organizirana u svrhu podizanja razine znanja, vještina i kompetencija predstavnica/ka organizacija civilnog društva koji će pružati pomoć i podršku žrtvama i svjedocima kroz pružanje osnovnih informacija i emocionalne potpore, psihosocijalne i savjetodavne pomoći, pratnjom na sud i druge relevantne institucije te kroz druge oblike usluga u 13 županija u kojima nisu osnovani odjeli za podršku žrtvama i svjedocima odnosno u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, Brodsko – posavskoj, Dubrovačko – neretvanskoj, Istarskoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Šibensko-kninskoj,  Virovitičko-podravskoj, Varaždinskoj i  Međimurskoj županiji.

Nakon predstavljanja sve prisutne je pozdravila gđa Nikica Hamer Vidmar iz Ministarstva pravosuđa, Služba za podršku žrtvama i svjedocima voditeljica službe. Pozvala je sve prisutne na iznošenje konkretnih ideja, informacija te postavljanje pitanja. Gđa. Hamer Vidmar je također istaknula važnost suradnje OCD-a sa institucijama: službenicima suda, državnim odvjetništvima, policijom, tijelima državne uprave, lokalne i područne (reg) samouprave, javnim ustanovama, te međusobnom suradnjom organizacija civilnog društva.

Stručna suradnica Ministarstva pravosuđa, voditeljica Odjela za razvoj i koordinaciju koordinaciju sustava podrške žrtvama i svjedocima i međunarodnu suradnju, Majda Pamuković  je u svom pozdravu istaknula poantu slušanja ljudi i izrazila zadovoljstvo što je zaživio projekt Mreža podrške  i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela.

Anamaria Drožđan-Kranjčec, dipl.iur.  definirala je  osnovne  pojmove i istakla važnost Direktive 2012/29/EU koja je obvezujuća za sve članice EU.

Direktiva ističe važnost

  • Prava na dobivanje informacija od prvog kontakta s nadležnim tijelom
  • Prava na pristup službama za potporu žrtvama uključujući upućivanje žrtava od strane nadležnog tijela koje je zaprimilo prijavu odgovarajući službama za podršku žrtvaa
  • Podrška službi za podršku žrtvama
  • Prava na pravnu pomoć
  • Prava na naknadu troškova
  • Prava na zaštitu tijekom istrage u kaznenom postupku
  • Prava na zaštitu i priznavanje žrtava s posebni potrebama zaštite tijekom kaznenog postupka, uključujući pravo na izbjegavanje kontakata između žrtve i počinitelja
  • Provedbe pojedinačne procjene žrtava radi utvrđivanja posebnih potreba zaštite
  • Prava na zaštitu djece kao žrtava tijekom kaznenog postupka
  • Osposobljavanja djelatnika koji dolaze u kontakt s žrtvom odnosno policijskih službenika, sudaca i državnih odvjetnika kao i službenika za podršku žrtvama
  • Suradnje i koordinacije službi.

Ana Ergović Kuzmanović, voditeljica Odjela za podršku žrtvama i svjedocima na Županijskom sudu u Zagrebu kroz sva tri dana upoznala je prisutne s radom Odjela te povjerenjem i važnost kontakta između sudaca, službenika i Odjela.

U svom izlaganju prošla je sa sudionicima sve korake koji su važni od prvog kontakta sa žrtvom odnosno svjedokom do samog iskazivanja.

Također je istakla učinke koje pružanje podrške donosi žrtvi/oštećeniku u smislu osjećaja sigurnosti, zaštićenosti, smanjenju nelagode, straha i stresa. Učinkovitost koju pružanje podrške rad ostavlja na samu instituciju u smislu bržeg  vođenja postupaka i manje odgoda rasprava.

Odrađene su korisne vježbe i primjeri iz prakse. Razrađena su postavljena pitanja i razmijenjena iskustva između samih organizacija OCD-a. Spomenuta je i važnost koordinacije  i upravljanja radom volontera/ki.

Dr. sc. Lana Peto Kujundžić proradila je stavke:

1.Kaznenog zakona: koja su to kaznena djela, kaznene sankcije, sigurnosne mjere, prava žrtve kaznenog djela i ciljeve kaznenog postupka.

  1. Zakona o sudovima za mladež: dijete kao žrtva, posebnost postupka prema djeci i hitnosti postupka.
  2. Direktivu 2012/29/EU: minimalne standarde za žrtve, posebne žrtve, važnost suradnje s organizacijama civilnog društva, osposobljavanje stručnjaka, zapreke s kojima se susreću žrtve i prednosti Županijskog suda u Zagrebu.

Dr. sc. Lana Peto Kujundžić istaknula je važnost objedinjavanja suradnje stručnjaka policije, suda, socijalne i zdravstvene skrbi i državnog odvjetnika s žrtvom.

 Branka Žigante Živković sutkinja Visokog prekršajnog suda RH. objasnila je svrhu Prekršajnog zakona i prekršajno pravne sankcij,e te suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji primjenom odgovarajućih mjera prema počinitelju, pružanje zaštite i pomoći žrtvi nasilja.  Posebno je istaknula  zaštitu osoba s invaliditetom i  osoba starije životne dobi, napomenuvši da je  definirano  tjelesno, psihičko, spolno, rodno  i ekonomsko nasilje. Istaknuta je važnost da i žrtva mora poštivati sustav i ne smije prekršiti zaštitnu mjeru.

Sanja Bezbradica Jelavić odvjetnica odvjetničkog društva JELAVIĆ & partneri j.t.d prikazala je način pokretanja prekršajnog postupka kroz ogledne primjerke optužnog prijedloga i prijave nasilja u obitelji. Primjeri u kojima sudionik/ica u postupku ima pravo podnositi podneske policiji, sudu i  pravo angažirati odvjetnika.Primjere pokretanja kaznenog postupka kroz podnošenje kaznene prijave, primjere podneska državnom odvjetništvu i prava na obaviještenost u primjerenom roku i ostala prava sudionika/ce u postupku. Prorađen je protokol u postupanju u slučaju nasilja u obitelji te dužnost zdravstvenih djelatnika, djelatnika socijalne skrbi, psihologa, socijalnih radnika, socijalnih pedagoga i djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova prijaviti policiji ili nadležnom državno odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svoje dužnosti. Te dužnosti isti što žurnije i učinkovitije postupanje po istim. Isto tako i protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja kako bi žrtva imala što bolju zaštitu.

Doc.dr.sc. Goran Arbanas, dr.med. psihijatar, psihoterapeut, FECSM Klinika za psihijatriju, Vrapče Zavod za forenzičku psihijatriju, u izlaganju je objasnio utjecaj traume na žrtve te razliku između traume i stresa. Obrađena su depresivna i anksiozna reakcija. Istaknuta je potreba traumatiziranih osoba za potrebom sigurnosti te kroz osobnog iskustva iznio konkretne činjenice s kojima se nose žrtve.

Milena Čalić Jelić, pravnica Centra za suočavanje s prošlošću DOCUMENTA Zagreb, kroz vježbu predstavljanja korisnicima, policiji, sudu, školi, centru za socijalnu skrb i drugim OCD organizacijama, definirala je važnost predstavljanja OCD-a, elemente sadržaja poruke, dostavljanje poruke, primanju i slušanju. Moć koju umrežavanje i planiranje donosi i kako kroz zajedničke akcije te konkretne primjere situacija kada se osjećamo moćno i nemoćno.

Predstavnice, predstavnici  OCD-a su razmijenile iskustva u dosadašnjem radu te prošli primjere dobre prakse-podrška žrtvama na terenu.