Sastanak s predstavnicama Odjela za podršku žrtvama i svjedocima u Bjelovaru

U ponedjeljak 29. siječnja 2024. godine, u prostorijama Županijskog suda u Bjelovaru održan je sastanak s predstavnicama Odjela za podršku žrtvama i svjedocima u Bjelovaru. Cilj sastanka bio je pozvati na suradnju u svrhu pružanja zajedničke i kvalitetnije pomoći i podrške žrtvama i svjedocima/kinjama kaznenih (prekršajnih) djela.

Na sastanku su sudjelovale predstavnice Centra za podršku i razvoj civilnog društva “DELFIN”, Udruge “HERA” Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Udruge S.O.S. – savjetovanje, osnaživanje, suradnja te predstavnice Odjela za podršku žrtvama i svjedocima u Bjelovaru.

Kako su predstavnice Odjela već dobro upoznate s radom programa „Mreža podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela“ fokus sastanka bio je na konkretnim pitanjima o budućoj suradnji i načinima kako ju uspostaviti. Sudionice sastanka podijelile su svoja dosadašnja iskustva i prakse u radu kako bi se identificirale mogućnosti za suradnju. Sve prisutne složile su se da im je suradnja važna te je postignut dogovor o njezinom ostvarivanju.

Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta

Jučer je u Požegi u Gradskoj knjižnici održana edukacija, aktivnost programa KROZ SURADNJU DO KVALITETNOG PRUŽANJA USLUGA, financiranog sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Policijska uprava požeško-slavonska i OCD “DELFIN” su na simboličan način prije edukacije obilježili Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
27. siječnja 1945. godine, Crvena armija je oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj.
2005. godine Ujedinjeni narodi su donijeli Rezoluciju o danu sjećanja na holokaust i taj dan proglasili danom sjećanja na sve žrtve holokausta.

Edukacija u programu “KROZ SURADNJU DO KVALITETNOG PRUŽANJA USLUGA”

Jučer je u Požegi u Gradskoj knjižnici održana edukacija, aktivnost programa KROZ SURADNJU DO KVALITETNOG PRUŽANJA USLUGA, financiranog sredstvima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Sudionici/ce edukacije su predstavnici/ce sustava socijalne skrbi, policije, sudstva, državnog odvjetništva i organizacija civilnog društva koji se u svom svakodnevnom radu susreću sa žrtvama nasilja u obitelji.
Edukatorica je bila gđa Branka Žigante Mašić, sutkinja Visokog prekršajnog suda u mirovini.

NAJAVA: Edukacija RAD S POSEBNO OSJETLJIVIM SKUPINAMA ŽRTAVA NASILJA U OBITELJI – VULNERABILNE SKUPINE

Centar za podršku i razvoj civilnog  društva „DELFIN“ organizira edukaciju RAD S POSEBNO OSJETLJIVIM SKUPINAMA ŽRTAVA NASILJA U OBITELJI – VULNERABILNE SKUPINE koja će se održati  u srijedu 24. siječnja 2024. godine s početkom u 11 sati u Gradskoj knjižnici Požega, Antuna Kanižlića  1.

 

Edukacija  je  aktivnost programa KROZ SURADNJU DO KVALITETNOG PRUŽANJA USLUGA,  kojeg je financijski  podržalo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

 

Program provodimo u partnerstvu s Udrugom slijepih Pakrac-Lipik  i HZSR PU Pakrac. Provedba program traje 36 mjeseci (2023.-2025.), a aktivnosti programa su usmjerene   na podizanje standarda kvalitete pružanja stručne pomoći i podrške, psihosocijalnog i pravnog savjetovanja, edukacija namijenjenih jačanju samopouzdanja i povećanju mogućnosti zapošljavanja žena žrtava nasilja te rad na podizanju razine znanja i kapaciteta različitih dionika koji se u svom svakodnevnom radu susreću sa  žrtvama nasilja.

 

Edukatorica je gđa BRANKA ŽIGANTE MAŠIĆ, sutkinja Visokog Prekršajnog suda u mirovini koja ima dugogodišnje iskustvo rada:  institucionalno i vaninstitucionalno  i koja je po svom radu prepoznata i cijenjena.

 

Sudionice, sudionici sastanka   su policijski službenici,/ce  predstavnici/ce  institucija: CZZS/Obiteljski centar, sutkinje/sudci, državne/i odvjetnice/ci predstavnici/ce   organizacija civilnog društva, odnosno oni zainteresirani koji se u obavljanju svoga svakodnevnog posla susreću i/ili su na neki način povezani s predmetnom tematikom: u svakodnevnom radu se susreću  sa žrtvama i svjedocima.

Izjava organizacija za prava žena povodom nasilja iz mržnje u Vukovaru

Pretprošli tjedan, 6. siječnja 2024. prema informacijama iz medija u Vukovaru se dogodio brutalan fizički napad na maloljetne osobe u dobi 15 i 16 godina. Prema napisima iz medija troje napadnutih dječaka je hospitalizirano na odjelu dječje kirurgije te je dvoje zadržano u bolnici; „jedan ima teže tjelesne ozljede, frakturu lubanje i kosti lica, a drugi ima lakše tjelesne ozljede kao što su kontuzije glave, trbuha i prsnog koša” prema navodima iz medija.
Napad se dogodio nakon što su napadači čuli da dječaci govore ekavicom te su im vikali za vrijeme napada „Delije“, što jasno ukazuje da se radi o napadu motiviranom mržnjom na temelju nacionalnog podrijetla.
Ženske organizacije podržavaju u potpunosti zahtjeve roditelja žrtava ovog brutalnog napada i prosvjed koji će se održati sutra.
Smatramo da su za nasilje i za ovaj slučaj odgovorni nefunkcionalni sustav i nedostatak
institucionalne podrške borbi protiv nasilja. Još jednom upozoravamo na alarmantnu
prisutnost nasilja u društvu i nereagiranje sustava.
Na prijavljeni napad policija i Državno odvjetništvo nisu reagirali adekvatno te ovaj napad nije prepoznat kao zločin iz mržnje na temelju nacionalnog podrijetla. Naime, već je uslijed medijskog izvještavanja o slučaju promijenjena kvalifikacija djela, ali napadači se još uvijek ne terete za počinjenje kvalificiranih oblika kaznenih djela iz mržnje, unatoč javnosti dostupnim informacijama o opisu napada iz kojih je jasno vidljivo da su djela motivirana mržnjom na temelju nacionalnog podrijetla.
Upravo je zabrinjavajući izostanak prepoznavanja specifičnih oblika nasilja kao što je zločin iz mržnje, koji predstavljaju osobitu društvenu opasnost te su za njih propisane strože sankcije Kaznenim zakonom, a čija primjena redovito izostaje.
Svakodnevno svjedočimo nasilju u svim segmentima privatnog i javnog života na koje država unatoč postojećim zakonima, strategijama i protokolima ne nalazi adekvatan odgovor.
Izražavamo podršku žrtvama ovog brutalnog napada i njihovim roditeljima i osuđujemo
propuste institucija te sve pokušaje opravdavanja ovog zločina i okrivljavanja žrtava.
Također tražimo sustavnu edukaciju i senzibilizaciju policije, pravosudnih organa i javnosti te podsjećamo na hitnost uvođenja građanskog odgoja u školama kako bi kroz obrazovni sustav poticali mlade na nenasilničko ponašanje i prihvaćanje različitosti.

Kontakti za medije:

Udruga žena Vukovar: 095/371 11 00
Ženska mreža Hrvatske: 097/674 88 79
Izjavu potpisuju:
Udruga žena Vukovar
Ženska mreža Hrvatske:
Autonomna ženska kuća Zagreb
Centar za ženske studije
Centar za građansku hrabrost – HRABRE SESTRE
Centar za građanske inicijative Poreč
Centar za žene žrtve rata ROSA
Centar za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“
Centar za društveno-humanistička istraživanja Zadar
Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja Mali Lošinj
DEŠA – Dubrovnik
Domine – organizacija za promicanje ženskih prava
Koordinacija ženskih grupa SEKA
Lezbijska grupa Kontra
Mirovna grupa OAZA
Projekt građanske demokratske inicijative Beli Manastir  – P.G.D.I.
SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava
SOS Virovitica
TARA Ličko Petrovo selo
Udruga Brod
Udruga „HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava
Udruga žena Dalj
Udruga žena Nit, Korenica
Udruga žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“
Udruga žena Vukovar
Ženska grupa Donji Lapac
Ženska grupa Split
Ženska pomoć sada – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja
Ženska udruga Izvor Tenja
Ženska sekcija SSSH
„Adela“ Osijek
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
Feministički kolektiv K'o žena
Sigurna mjesta
Šibenska udruga mladih Š.U.M. i KU Fotopoetika
Udruga Domino
Udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava Sofija
Zaklada Solidarna
Ženska grupa Karlovac „Korak“

MREŽA PODRŠKE I SURADNJE ZA ŽRTVE I SVJEDOKE KAZNENIH DJELA: Prvi sastanak novog trogodišnjeg ciklusa

Prvi ovogodišnji i novocikluski partnerski sastanak u okviru Mreže podrške i suradnje za žrtve i svjedoke kaznenih djela održan je 10. siječnja 2024. godine s početkom u 10 sati.

Na partnerskom sastanku se razgovaralo o aktivnostima za 2024.godinu – detaljnije za prvih šest mjeseci. Osim narativnog dijela, dio je posvećen i financijama zbog novina u obrascima i vezano uz prenamjenu.

Na sastanku su sudjelovale članice OCD “DELFIN”.

Zahtjev ženskih organizacija Vladi RH za hitno poduzimanje mjera protiv nasilja nad ženama i femicida

Hrvatska je jučer svjedočila dvostrukom femicidu. Ubijene su dvije žene, supruga, što predstavlja intimni femicid, i majka, što je ubojstvo bliske ženske osobe, matricid. Počinitelj je potom ubio sebe.
Isti dan, prema napisima u medijima dogodio se mogući pokušaj femicida i ranjavanje žene bombom od strane muškarca.
Prema analizi koju je na temelju dostupnih podataka izradila nezavisna stručnjakinja Dunja Bonacci Skenderović, u 2023. godini u Hrvatskoj je ubijeno 9 žena. Svi počinitelji su muškarci. 7 žena ubile su njima bliske osobe – od toga 5 žena ubijeno je od strane initimnog partnera.
O pokušajima femicida nema dostupnih podataka, što ne čudi jer je upitno samo prepoznavanje rodno uvjetovanog nasilja.
Također ovih dana je ravnatelj centra za socijalnu skrb prijavljen za obiteljsko nasilje. Kako očekivati da će žene prijavljivati nasilje institucijama kada svjedočimo ovakvim slučajevima? Još jednom se potvrđuje izostanak učinkovite politike suzbijanja nasilja nad ženama i u obitelji. Žrtvama nasilja šalje se poruka opravdanog nepovjerenja u sustav koji ne prepoznaje žrtvu.
Krajnje je vrijeme da se problem nasilja prema ženama shvati ozbiljno. Važno je kroz konkretne zakonske promjene poslati usmjerenu i jasnu poruku o postojanju političke volje da se zaštiti žrtva i kazni počinitelj!
Da bismo prestali nasilje činiti poželjnim, nužno je svaki oblik nasilja nad ženama staviti u kaznenu sferu, a sveobuhvatnom Nacionalnom strategijom uspostaviti odgovarajuće prevencijske mehanizme.
Podsjećamo na prijedlog zakonske definicije femicida kao rodno uvjetovanog ubojstva žena s navođenjem vrsta femicida (članak 111.a KZ-a) te s obrazloženjem pojma rodno uvjetovanog nasilja (čl. 87. KZ-a) koji potpisuju organizacije civilnog društva CESI, Domine, SOS Rijeka i Ženska mreža Hrvatske, mreža 30 organizacija civilnog društva, a podržavaju brojne druge organizacije i inicijative.
Pitamo se zašto još uvijek nisu donesene izmjene Kaznenog zakona koje je najavio premijer?
Tražimo hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona te implementaciju 17 preporuka Vijeća stranaka, potpisnica Konvencije Vijeća Europe temeljenih na Izvješću GREVIO odbora, donošenjem i provedbom strategija, planova i zakona za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja i femicida.

Ženska mreža Hrvatske:
Autonomna ženska kuća Zagreb
Centar za ženske studije
Centar za građansku hrabrost – HRABRE SESTRE
Centar za građanske inicijative Poreč
Centar za žene žrtve rata ROSA
Centar za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“
Centar za društveno-humanistička istraživanja Zadar
Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja Mali Lošinj
DEŠA – Dubrovnik
Domine – organizacija za promicanje ženskih prava
Koordinacija ženskih grupa SEKA

Lezbijska grupa Kontra
Mirovna grupa OAZA
Projekt građanske demokratske inicijative Beli Manastir  – P.G.D.I.
SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava
SOS Virovitica
TARA Ličko Petrovo selo
Udruga Brod
Udruga „HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava
Udruga žena Dalj
Udruga žena Nit, Korenica
Udruga žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“
Udruga žena Vukovar
Ženska grupa Donji Lapac
Ženska grupa Split
Ženska pomoć sada – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja
Ženska udruga Izvor Tenja
Ženska sekcija SSSH

CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje
Zaklada Solidarna
U dobroj vjeri
Sigurna mjesta
RODA – roditelji u akciji

Reakcija ženskih organizacija vezano na programsku politiku HRT-a i emisiju “Otvoreno”

U nastavku se nalazi reakcija ženskih organizacija vezano na programsku politiku HRT-a i emisiju “Otvoreno”, odnosno dopis upućen  Programskom vijeću HRT-a,  Agenciji za elektroničke medije i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.

Dopis prenosimo u cijelosti:

Poštovane/i,

obraćamo vam se kako bismo ukazale na sramotnu praksu javne televizije kojom se diskriminiraju žene.
Programska politika HRT-a, ne samo da ne uključuje promoviranje načela ravnopravnosti spolova, što predstavlja zakonsku obvezu, već kontinuirano izostavlja žene iz sudjelovanja u informativnim emisijama o važnim temama za društvo, vršeći diskriminaciju na temelju spola.
Naime, u emisiji Otvoreno: „Što je obilježilo 2023. godinu“, od 28.12.2023. nije sudjelovala niti jedna gošća. Takvim postupkom javnog servisa i slikom šestorice muškaraca u studiju, bez jedne jedine sugovornice, šalje se krajnje diskriminativna i neprihvatljiva poruka da nema žena koje bi mogle komentirati događaje u 2023. godini.
Naglašavamo da nije prvi put da u emisiji Otvoreno nema niti jedne sudionice/sugovornice, posebice kada se radi o temama za koje netko u redakciji, posve proizvoljno, procijeni da nema stručnjakinja, što niti odgovara istini niti pomaže da se dokinu stereotipi po kojima žene nemaju [ne bi trebale] imati znanja o migracijama, obrani, umjetnoj inteligenciji i slično.
Diskriminacija na temelju spola (u daljnjem tekstu: diskriminacija) označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha ugrožavanje ili onemogućavanje priznanja, uživanja ili korištenja ljudskih prava i osnovnih sloboda u političkom, gospodarskom, društvenom, obrazovnom, socijalnom, kulturnom, građanskom ili drugom području na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena (čl.6. Zakona o ravnopravnosti spolova).
HTV kao pravna osoba u pretežitom vlasništvu države dužna je u svim fazama planiranja, donošenja i provedbe svojim programa, ocjenjivati i vrednovati učinke tih programa na položaj žena, odnosno muškaraca, radi postizanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca te provoditi programe izobrazbe o ravnopravnosti spolova za svoje djelatnike/ce (čl. 3. ZRS). Mediji imaju zakonsku obvezu promovirati ravnopravnost spolova kroz svoje programske sadržaje, programska usmjerenja i samoregulacijske akte (čl. 16. stavak 1. ZRS).
Sukladno navedenome očekujemo od naslova da će reagirati i postupiti sukladno svojim ovlastima i obvezama.

Ženska mreža Hrvatske:
Autonomna ženska kuća Zagreb
Centar za ženske studije
Centar za građansku hrabrost – HRABRE SESTRE
Centar za građanske inicijative Poreč
Centar za žene žrtve rata ROSA
Centar za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“
Centar za društveno-humanistička istraživanja Zadar
Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja Mali Lošinj
DEŠA – Dubrovnik

Domine – organizacija za promicanje ženskih prava
Koordinacija ženskih grupa SEKA
Lezbijska grupa Kontra
Mirovna grupa OAZA
Projekt građanske demokratske inicijative Beli Manastir  – P.G.D.I.
SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava
SOS Virovitica
TARA Ličko Petrovo selo
Udruga Brod
Udruga „HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava
Udruga žena Dalj
Udruga žena Nit, Korenica
Udruga žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“
Udruga žena Vukovar
Ženska grupa Donji Lapac
Ženska grupa Split
Ženska pomoć sada – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja
Ženska udruga Izvor Tenja
Ženska sekcija SSSH

Zaklada Solidarna
Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama
Sigurna mjesta
RODA – roditelji u akciji
Sofija – udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava
Udruga Adela Osijek
CESI

Predavanje u pakračkoj osnovnoj školi: Tolerancija

Jučer je u Osnovnoj školi braće Radića u Pakracu održano predavanje u preventivnom projektu „NOVA PRIJATELJSTVA OBOGAĆUJU“ za učenike 6. razreda. Predavanje je održala Mira Bilopavlović, koordinatorica OCD „DELFIN“ na temu tolerancije. Predavanje je trajalo jedan školski sat, a održano je na poziv Škole.