https://www.gmfus.org/jacanje-kapaciteta-za-pracenje-strateskih-parnica?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR3bg6_1v9z-E9RmEwMJvWGx5qPLOiqzdNohkMPTgz92sD2SHfZ3VhCGSO8_aem_9BXCNN4vWs7t5y9Vi7CpIg

Međunarodna konferencija „POLOŽAJ ŽRTAVA TRGOVANJA LJUDIMA U PROCESU IDENTIFIKACIJE, PRUŽANJA POMOĆI I SIGURNOG POVRATKA KUĆI- POSTIGNUĆA I IZAZOVI” održana je 25. i 26. lipnja 2024. u Beogradu.

Konferenciju su organizirale Udruga žena Vukovar i partnerska organizacija Udruženje Roma Novi Bečej, aktivnost projekta „ Podrška žrtvama  trgovanja ljudima – jačanje kapaciteta stručnjaka“, financiranog sredstvima Ministarstva vanjskih poslova i europskih poslova Republike Hrvatske.

Problem trgovanja ljudima je globalan problem prisutan u svim zemljama svijeta, koji pogađa velik broj žrtava među kojima su žene i djevojke  u većini, posao koji donosi ogromne zarade organiziranom kriminalu i upravo zbog svega toga je važno razmjenjivati iskustva, metode za otkrivanje , prevenciju i suzbijanje, odnosno  raditi na poboljšanju mehanizama u borbi protiv sprječavanja   trgovanja ljudima kao brutalnog kršenja ljudskih prava.

U uvodnom panelu o problemu trgovanja ljudima govorili su:

Mirjana Mizdrak Mišanović, Udruga žena Vukovar, je prekograničnu suradnji istakla kao potrebnu i način kako zajedno možemo doprinijeti da se o problemu trgovanja razgovara, da se znaju prepoznati oblici i potrebe veće uključenosti lokalnih zajednica.

Danica Jovanović, predsjednica Udruženja Roma Novi Bečej se pozabavila problemom trgovanja ljudima među Romskom populacijom koja je i inače opterećena stereotipima,  tradicijom i  kulturnim nasljeđem. Kako riješiti prisilne/ugovorene maloljetne brakove, obavezu obrazovanja Romske djece, podrške na svim razinama samo su neka od pitanja koje je postavila svima nama.

Gospodin Alen Tahiri, ravnatelj i nacionalni koordinator, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih  manjina VRH, istaknuo je da je problem trgovanja ljudima sveprisutan i da Republika Hrvatska i Republika Srbija imaju dugogodišnju uspješnu suradnju. I sam je  kao pripadnik romskog naroda svjestan problema ugovorenih brakova u kojima su obje o maloljetne osobe te naglašava kako  treba više raditi u romskim naseljima, osigurati da sva djeca idu u školu i stvoriti uvjete za aktivno uključivanje Roma u život zajednice. Po njemu su to pretpostavke koje bi dovele do smanjenja predrasuda, stereotipa i prevladavanja kulturnog nasljeđa.

Gđa Aleksandra Ljubojević, direktorica Centra za zaštitu žrtava trgovanja ljudima Beograd istaknula je da rade sa identificiranim žrtvama od kojih  je 85 % žena, odnosno preko 50% djeca su žrtve. Centar kontinuirano radi na suzbijanju, prevenciji i smatraju da nema ugovorenih brakova nego da su u pitanju prinudni brakovi. Potrebno je raditi na osvještavanju javnosti ali prije svega na identifikaciji kroz edukacije ljudi u sustavu, odnosno „razbijanju“ predrasuda, stereotipa i diskriminacije Romske populacije. Treba im osigurati dostojne uvjete za život i dati im priliku.

Mira Bilopavlović je istaknula problem trgovanja ljudima kao najekstremniji oblik  nasilja, kršenja ljudskih prava, dostojanstva i integriteta ljudskog bića te problem seksualnog iskorištavanja i vezi organiziranog kriminala i trgovanja ljudima. Rodna perspektiva je važna, osobe ženskog spola su žrtve u većini, govorimo o nasilju koje proizlazi iz dominantnih socijalnih neravnopravnosti i nejednakosti. Glavni uzrok je siromaštvo i žrtva nema izbora, govorimo o strukturalnom fenomenu koji za cilj ima održavanje pozicije moći.

Svoj doprinos konferenciji dale su kolegice Desa Kolesarić, S.O.S. -Savjetovanje, Osnaživanje, Suradnja Virovitica, Jelena Hrnjak, NGO ATINA i Marija Vukašinović, ASTRA Beograd, aktivistice koje se dugi niz godina bave prevencijom, senzibilizacijom  i radom sa žrtvama trgovanja ljudima. Iako imamo relativno dobru legislativu problem je u primjeni, pogotovo u prekvalifikaciji trgovanja ljudima u druga kaznena ili prekršajna djela. Potrebno je raditi na povećanju kapaciteta: ljudski, financijski te edukacijama na svim razinama.

Zaključci:

• sustavno rješavanje problema nasilja: trgovanje ljudima je nasilje
• rješavati uzroke- siromaštvo
• identifikacija je izuzetno važna u procesu mehanizma zaštite žrtava, uključiti i udruge/OCD -a u postupak
• društvo mora preuzeti odgovornost pogotovo ako Rome stavljamo u fokus. Romi moraju ukazati na problem, a društvo kroz političku volju mora im pomoći u rješavanju problema
• nužna je de viktimizacija žrtava, a kažnjavanje korisnika
• osigurati naknadu štete žrtvama trgovanja ljudima
• edukacije: sektorske/međusektorske/prekogranične, kontinuirano
• osigurati financijska sredstva na rad udruga/OCD-a
• osigurati dovoljno ljudskih resursa na svim razinama
• regionalna suradnja je važna i potrebno ju je (ponovo)  uspostaviti
• strani radnici, migranti/azilanti kao potencijalne žrtve trgovanja ljudima

Sastanak Članica PETRA Mreže s nacionalnim koordinatorom za suzbijanje trgovanja ljudima Alenom Tahirijem, 14. lipnja 2024. godine u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH.

Na sastanku su sudjelovale Adriana Bego i Nela Pamuković – CŽŽR „ROSA“ Desa Kolesarić S.O.S  Virovitica, Marina Švagelj Jažić – Udruga HERA Križevci, Mira Bilopavlović – OCD DELFIN Pakrac i Ramiza Memedi – BOLJA BUDUĆNOST, Zagreb.

Gospodina Tahirija smo podsjetile da već nekoliko godina nema financiranja udruga/OCD ( trogodišnji programi i jednogodišnji projekti), fonda za žrtve, potrebi postojanja sporazuma o suradnji i ulaska članica PETRA Mreže u sustav obrazovanja, našem uključivanju u edukacije i konferencije,  specijalizirane edukacije na razini županija  za tzv međuresorne tomove, zašto se na edukacije za  Mobilne timove ne pozivaju članice PETRA Mreže, odnosno izostanku javne kampanje i obilježavanja Europskog dana suzbijanja trgovanja ljudima 18. listopada.

Osim toga potrebna je edukacija o stranim radnicama i radnicima kao potencijalnim žrtvama trgovanja ljudima, tko kontrolira ovaj veliki broj agencija za zapošljavanje,  rad s migrantima i mogućnost ulaska u PORIN, ali i potrebi edukacija o online trgovanju ljudima.

Sve ovo navedeno nije spriječilo neke članice PETRA Mreže da redovito provode edukacije  u školama samostalno ili u suradnji s policijom.

Online sastanak PETRA MREŽE održao se 11. lipnja 2024. godine od 11 do 12.10 sati, a na sastanku su sudjelovale članice iz 8 organizacija Centar za žene žrtve nasilja „ROSA“ Zagreb, , DOMINE Split, HERA Križevci,  NIT Korenica, OCD DELFIN Pakrac, S.O.S. Virovitica- Savjetovanje, Osnaživanje, Suradnja, Udruga žena Vukovar i  Ženska soba Zagreb.

Na sastanku smo razgovarale o:

• Vijestima/aktivnostima vezanim uz borbu protiv trgovanja ljudima sa sastanka Operativnog tima za suzbijanje trgovanja ljudima
• Evaluaciji sastanka predstavnica Grupe stručnjaka za djelovanje protiv trgovanja ljudima- GRETA sa članicama PETRA Mreže u Zagrebu 03.06.2024
• Prezentirana izmjena Direktive o sprječavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava
• Izvještaju Posebne izvjestiteljice UN-a Reem Alsalem o prostituciji kao obliku, uzroku i posljedici nasilja nad ženama i djevojčicama (A/HRC/56/48 od 07.05.2024.)
• Pripremi sastanka sa nacionalnim Koordinatorom za suzbijanje trgovanja ljudima

Članice PETRA Mreže: BOLJE BUDUĆNOSTI Zagreb, Centra za žene žrtve rata „ROSA“ Zagreb,  Centra za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“, Udruge HERA Križevci, Udruge  S.O.S. Virovitica- Savjetovanje, Osnaživanje, Suradnja i Udruge žena Vukovar su se 3. lipnja 2024. godine našle na sastanku s predstavnicama Grupe stručnjaka za djelovanje protiv trgovanja ljudima – GRETA. Radi se o četvrtoj posjeti GRETA, na kojoj smo razgovarali o svemu onome što je ili nije učinjeno u protekle  četiri godine  kada su predstavnici  GRETE bili u RH (prethodna je bila 2019. godine).

Prije svega istaknule smo kako problem trgovanja ljudima u RH nije u fokusu,  zakonodavni okvir nije operativan, problem identifikacije žrtva, izostanak strateških dokumenta, edukacije ne samo za članove/ice mobilnih timova nego i međusektorske edukacije – nema ih , a da ne govorimo o potrebi kontinuiranih  edukacije koje bi omogućile jačanje kapaciteta svih uključenih u proces prevencije i suzbijanja  , problem novih formi trgovanja ljudima: online, migranti/azilanti,  nepovjerenje žrtava u sustav, pitanje informiranosti o pravima i mogućnostima ali i destrukcije civilnog društva u RH- izostanak specifičnog financiranja za projekte programe  fokusirane na prevenciju, suzbijanje i edukacije: prijenos znanja. K tomu treba dodati probleme  žrtava seksualnog nasilja  koje se ne identificiraju kao žrtve seksualnog iskorištavanja i beskućništva.

Organizacije civilnog društva iz regije pružaju snažnu podršku kolegama iz Inicijative mladih za ljudska prava i Građanskih inicijativa iz Srbije, kao i INtegre sa Kosova, čiji je festival “Mirëdita, dobar dan”, koji promovira prijateljstvo i suradnju između srpskog i albanskog naroda, u Srbiji zabranjen.

Osuđujemo odluku vlasti u Srbiji o zabrani festivala samo zato što se našao na udaru kriminalnih struktura, pripadnika desničarskih grupa koje ugrožavaju sigurnost i najgrublje prijete njegovim organizatorima i sudionicima. Od Srbije kao države članice UN-a i Savjeta Evrope i kandidatkinje za članstvo u Evropskoj Uniji očekuje se da poštuje svoje obaveze prema slobodi izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja organizatora festivala, i zaštiti ih od nasilnika koji koriste govor mržnje i najgrublje prijete nasiljem prema organizatorima i učesnicima festivala.

Izražavamo ozbiljnu zabrinutost zbog negativnog stava najviših dužnosnika Republike Srbije prema ovom festivalu koji isključivo promovira mir i koji je trebala otvoriti predstava koja govori o univerzalnoj patnji porodica čiji su najmiliji prinudno oteti i nestali.

Pozivamo vlasti Srbije da preispitaju odluku o zabrani, da zaštite naše kolege iz Inicijative mladih i sankcioniraju sve one koji im ugrožavaju sigurnost.

 Potpisnice (abecednim redom):

1. Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica, Crna Gora
2. Aktivna zona, Cetinje, Crna Gora
3. Antifašistička liga Republike Hrvatske, Zagreb
4. Asocijacija Spektra, Podgorica, Crna Gora
5. Asocijacija za demokratska inicijativa (ADI), Gostivar, Sjeverna Makedonija
6. Beograd Prajd, Beograd, Srbija
7. Bona Fide, Pljevlja, Crna Gora
8. CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Zagreb, Hrvatska
9. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica, Crna Gora
10. Centar za građanske slobode – CEGAS, Podgorica, Crna Gora
11. Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Kotor, Crna Gora
12. Centar za ženska prava (CŽP), Podgorica, Crna Gora
13. Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Podgorica, Crna Gora
14. Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Podgorica, Crna Gora
15. Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (CDTP), Banja Luka, BiH
16. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Podgorica, Crna Gora
17. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Osijek, Hrvatska
18. Centar za mirovne studije, Zagreb, Hrvatska
19. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Podgorica, Crna Gora
20. Centar za nenasilnu akciju Sarajevo | Beograd
21. Centar za podršku i razvoj civilnog društva “DELFIN”, Pakrac, Hrvatska
22. Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Sarajevo, BiH
23. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Podgorica, Crna Gora
24. Centar za regionalizam, Novi Sad, Srbija
25. Civil Rights Defenders
26. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Podgorica, Crna Gora
27. Crnogorsko filološko društvo, Cetinje, Crna Gora
28. Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO), Podgorica, Crna Gora
29. Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava (CKP), Podgorica, Crna Gora
30. Crnogorski PEN centar, Cetinje, Crna Gora
31. Crnogorski ženski lobi (CŽL), Podgorica, Crna Gora
32. CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
33. Dramski studio Prazan prostor, Podgorica, Crna Gora
34. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb, Hrvatska
35. Društvo crnogorskih izdavača, Podgorica, Crna Gora
36. Dugine obitelji, Zagreb, Hrvatska
37. ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba za Zapadni Balkan i Tursku, Beograd, Srbija
38. Evropski pokret u Srbiji, Beograd, Srbija
39. Expeditio – Centar za održivi prostorni razvoj, Kotor, Crna Gora
40. Fondacija BFPE za odgovorno društvo, Beograd, Srbija
41. ForumZFD Kosovo office, Prishtina, Kosovo
42. ForumZFD predstavništvo, Beograd, Srbija
43. ForumZFD, Skopje, Sjeverna Makedonija
44. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, Srbija
45. Helsinški odbor za ljudska prava, Bijeljina, BiH
46. Helsinški parlament građana Banja Luke, BiH
47. Igmanska inicijativa
48. Institut za medije Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
49. Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska, Zagreb
50. Juventas, Podgorica, Crna Gora
51. Kantonalno udruženje osoba sa invaliditetom i borbe protiv ovisnosti „RUKA RUCI” Bihać, BiH
52. KC Grad, Beograd, Srbija
53. Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Beograd, Srbija
54. Koračajte sa nama – Phiren Amenca, Podgorica, Crna Gora
55. Krokodil – Književno Regionalno Okupljanje Koje Otklanja Dosadu i Letargiju, Beograd, Srbija
56. Kuća ljudskih prava, Zagreb, Hrvatska
57. Kuċa ljudskih prava, Banja Luka, BiH
58. Mirovni inštitut, Ljubljana, Slovenija
59. Mreža mladih Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
60. Mreža žena u crnom, Srbija
61. Nisma e të Rinjve për të Drejtat e Njeriut Kosovë / Inicijativa Mladih za Ljudska Prava Kosovo / Youth Initiative for Human Rights – Kosovo
62. Građanska inicijativa “21. maj”, Podgorica, Crna Gora
63. Organizacija “Glas žene”, Bihać, BiH
64. Prima, Podgorica, Crna Gora
65. Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD), Novi Sad, Srbija
66. Sarajevski otvoreni centar, Sarajevo, BiH
67. Savez za djecu i mlade “Kuća”, Podgorica, Crna Gora
68. Savez udruženja paraplegičara i oboljelih od dječje paralize Unsko-Sanskog kantona, Velika Kladuša, BiH
69. SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu, Pula, Hrvatska
70. Udruženje Asocijacija za demokratske inicijative (ADI), Sarajevo, BiH
71. Udruženje LBTQ žena Stana, Podgorica, Crna Gora
72. Udruženje Mreža za izgradnju mira, Sarajevo, BiH
73. Udruženje pravnika Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
74. Udruženje profesora istorije CG (HIPMONT), Podgorica, Crna Gora
75. Udruženje “Roditelji”, Podgorica, Crna Gora
76. Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“, Bijelo Polje, Crna Gora
77. Udruženje/udruga BH novinari, Sarajevo, BiH
78. Udruženje penzionera i invalida rada Bužim, BiH
79. Udruženje Radosti druženja Bihać, BiH
80. Udruženje distrofičara, Bužim, BiH
81. Udruženje Alternative, Kakanj, BiH
82. Udruženje žena za održivi razvoj Vakat Jezerski-Bosanska Krupa, BiH
83. Udruženje distrofičara Cazin, BiH
84. Žene u crnom, Beograd, Srbija
85. Aida Ćorović, građanska aktivistkinja, Srbija
86. Jovana Marović, Savjetodavna grupa „Balkan u Evropi“ (BiEPAG), Crna Gora
87. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, Crna Gora
88. Aleksandar Saša Zeković, samostalni odbornik u Skupštini Glavnog grada Podgorica, Crna Gora
89. Goran Đurović, građanski aktivista, Crna Gora
90. Dženana Dedić, građanska aktivistkinja, BiH

Nacionalni pozivni centar za žrtve i svjedoke kaznenih djela i prekršaja (116 006) nastavlja održavati online predavanja s ciljem diseminacije informacija o radu i djelokrugu 116 006 linije u svrhu edukacije i senzibilizacije društva prema žrtvama nasilja.
Jučer je održano predavanje ,,Nasilje u istospolnim vezama”, putem Zoom platforme.
Predavanje je održao pružatelj podrške na liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja, Franjo Lovro Popović.
Cilj predavanja bio je upoznati stručnu i širu javnost s problematikom nasilja u istospolnim vezama. S obzirom da se o ovoj vrsti nasilja rijetko govori, spominjale su se sljedeće teme:
-domaći i međunarodni zakonski okvir
-uzroci i posljedice nasilja
-oblici i specifičnosti nasilja
-rezultati relevantnih istraživanja na temu.

Udruga “HERA“ Križevci – za zaštitu i promicanje ljudskih prava organizirala je 10. lipnja 2024. godine online edukaciju u svrhu jačanja kapaciteta stručnih osoba koje rade sa ženama žrtvama nasilja.

Edukacija je dio aktivnosti programa “Nisi sama” kojeg Udruga provodi u partnerstvu s Koprivničko-križevačkom županijom uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Tema edukacije bila je prisilna kontrola, a o temi je govorila dr.sc. Anita Lauri Korajlija.

Na edukaciji se sudjelovale i članice OCD „DELFIN“.