{"id":859,"date":"2015-10-29T13:24:35","date_gmt":"2015-10-29T12:24:35","guid":{"rendered":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/?p=859"},"modified":"2015-10-29T13:29:05","modified_gmt":"2015-10-29T12:29:05","slug":"odrzana-1-medunarodna-konferencija-o-seksualnom-nasilju-sustav-javnih-politika-i-podrske-za-zrtve-seksualnog-nasilja","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/?p=859","title":{"rendered":"Odr\u017eana 1. ME\u0110UNARODNA KONFERENCIJA O SEKSUALNOM NASILJU \u201eSustav javnih politika i podr\u0161ke za \u017ertve seksualnog nasilja\u201c"},"content":{"rendered":"
\n

\u017denska soba \u2013 Centar za seksualna prava organizirala je 1. me\u0111unarodnu konferenciju o seksualnom nasilju u Hrvatskoj<\/strong> \u201cSustav javnih politika i podr\u0161ke za \u017ertve seksualnog nasilja\u201d<\/strong> dana 23.10.2015. godine. Konferencija je organizirana u partnerstvu s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH i organizacijom civilnog dru\u0161tva \u00a0Centar za edukaciju, savjetovanje i istra\u017eivanje (CESI). Su-organizator konferencije je Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora.<\/p>\n

U prepunoj dvorani Hrvatskog sabora Maja Mamula<\/strong>, koordinatorica \u017denske sobe, pozdravila je sve prisutne predstavnice i predstavnike dr\u017eavnih tijela, institucija i organizacija civilnog dru\u0161tva, izlaga\u010dice i izlaga\u010de, sudionice i sudionike konferencije te medije. Predstavila je ukratko projekt Moj glas protiv nasilja<\/em>!, financiran od strane EU u okviru Progress programa, kao i put koji je doveo do nastanka ideje i samog organiziranja ove va\u017ene konferencije o seksualnom nasilju.<\/p>\n

\"NNF_5220-1024x629\"<\/a><\/p>\n

<\/p>\n

Ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Helena \u0160timac Radin<\/strong> istaknula je da je cilj cjelokupnog projekta Moj glas protiv nasilja!<\/em> osvje\u0161tavati i podignuti razinu svijesti hrvatskog dru\u0161tva o neprihvatljivosti bilo kojeg oblika nasilja nad \u017eenama. Nasilje nad \u017eenama je jedan od najjasnijih indikatora neravnopravnosti spolova u dru\u0161tvu. \u0160timac Radin je iskazala nadu skora\u0161njoj ratifikaciji Konvencije Vije\u0107a Europe o spre\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji<\/em>, na \u010dijom promociji Ured redovno radi. Osim Konvencije <\/em>koju je Ured tiskao i distribuirao svim saborskim zastupnicama i zastupnicima te drugim dr\u017eavnim tijelima, tiskan je i distribuiran Protokol o postupanju u slu\u010daju seksualnog nasilja.<\/em> Usvajanje Protokola <\/em>od strane Hrvatskog sabora u studenom 2012. rezultat je dugogodi\u0161njeg zajedni\u010dkog rada \u017denske sobe i Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH. \u0160timac Radin za zavr\u0161no je naglasila da nas jo\u0161 uvijek \u010deka vrlo, vrlo dug put u postizanju potpune ravnopravnosti spolova.<\/p>\n

Saborska zastupnica i potpredsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog Sabora, Sonja K\u00f6nig<\/strong>, naglasila je kako je na\u0161 zajedni\u010dki cilj i zadatak borba protiv nasilja nad \u017eenama. Istaknula je kako seksualno nasilje, kao u ostalom i svako drugo, nije pitanje slu\u010dajnosti, ve\u0107 je pitanje mo\u0107i i kontrole. Spomenula je da sva svjetska istra\u017eivanja pokazuju da je upravo obitelj, izuzev vojske kao dru\u0161tvene institucije, najnasilnija institucija modernog doba za \u017eenu. Upravo u obitelji \u017eenama prijeti puno ve\u0107a opasnost od njihovog partnera, nego od bilo kojih drugih osoba. Zaklju\u010dila je kako na ukidanju ove nepravde moramo vi\u0161e i ja\u010de zajedni\u010dki raditi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Vi\u0161nja Ljubi\u010di\u0107<\/strong>, nakon \u0161to se zahvalila organizatoricama konferencije na prilici da i ona kao pravobraniteljica podigne svoj glas protiv nasilja nad \u017eenama. Istaknula je da je va\u017eno naglasiti da kada se govori o partnerskom nasilju i nasilju u obitelji da se radi o rodno uvjetovanom nasilju i obliku spolne diskriminaciji. Navela je kako dosljedno tra\u017eimo od policije i sudova da se \u017eene koje su \u017ertve obiteljskog nasilja ne tretiraju kao po\u010dinitelji, ve\u0107 da se prepoznaje primarni po\u010dinitelj. Zaklju\u010dila je da je seksualno nasilje sveprisutno u svim sferama \u017eenina \u017eivota, nagla\u0161avaju\u0107i podatak da na 1 prijavljeno silovanje, dolazi 15 do 20 neprijavljenih te da upravo iz tog i mnogih drugih razloga moramo pru\u017eiti sustavnu podr\u0161ku osobama koje su pre\u017eivjele seksualnog nasilje od prijave do kraja sudskog procesa, pa i kasnije.<\/p>\n

Zamjenica ministrice Ministarstva socijalne politike i mladih, Maja Spori\u0161<\/strong>, uvodno je istaknula da je na nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini, otprilike 1 od 3 \u017eene pretrpjela fizi\u010dko i\/ili seksualno nasilje, dok je svaka druga \u017eena suo\u010dena s nekim od oblika seksualnog zlostavljanja. Nasilje nad \u017eenama prije svega predstavlja grubo kr\u0161enje ljudskih prava, ali predstavlja i veliki anga\u017eman koji obuhva\u0107a zdravstvenu za\u0161titu, socijalnu sigurnost i pravosu\u0111e. Stoga su javne politike u Republici Hrvatskoj usmjerene na dobrobit zajednice, demokratski legitimitet i nepovredivost ljudskog dostojanstva. Zaklju\u010dila je da smo zajedni\u010dkim djelovanjem mo\u017eemo kreirati uspje\u0161nu javnu politiku i kao takvu ju provoditi.<\/p>\n

U drugom dijelu konferencije, uslijedila su izlaganja inozemnih izlaga\u010dica koje je otvorila profesorica Liz Kelly<\/strong>, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sveu\u010dili\u0161te London Metropolitan, Ravnateljica Odjela za studije o nasilju nad \u017eenama i djecom. Kelly se ve\u0107 40 godina aktivno bavi problemom nasilja nad \u017eenama i djecom. Autorica je knjige Pre\u017eivjeti seksualno nasilje<\/em> u kojoj je seksualno nasilje prvi put definirala kao kontinuum, odnosno ukazala na \u010dinjenicu da isto, uz te\u0161ke oblike fizi\u010dkog nasilja, uklju\u010duje i niz svakodnevnih situacija s kojima se \u017eene i djevojke susre\u0107u. U svom izlaganju je naglasila da su po\u010dinitelji seksualnog nasilja \u017ertvi poznati te da kada pri\u010damo o ovoj regiji, moramo uzeti u obzir i militarizirano seksualno nasilje. Istaknula je da seksualno nasilje kontrolira sve \u017eene, odgojem stvoriv\u0161i strah i stalnu prijetnju u \u017eena i djevojaka.<\/p>\n

Liz Kelly je istaknula da vi\u0161e trebamo pri\u010dati o seksu i seksualnoj autonomiji. U Ujedinjenom Kraljevstvu se \u017eele odmaknuti od pojma \u201cNe\u201d i usmjeriti na dobivanje pristanka. Posebno je pohvalila inicijative Hollaback<\/strong> i Everyday sexism<\/strong><\/strong>,\u00a0naglasiv\u0161i da se radi o mo\u0107nim oru\u0111ima organizacije. Na samom kraju je prikazala pozitivne i negativne primjere kampanji usmjerenih suzbijanju seksualnog nasilja, istaknuv\u0161i kako mnoge od njih dodatno pridonose viktimizaciji \u017eena. \u201cMoramo promijeniti na\u010din na koji govorimo o seksualnom nasilju, kao i poruke koje oda\u0161iljemo \u017eenama\u201d,<\/em> zaklju\u010dila je Kelly.<\/p>\n

Catherine Le Magueresse <\/strong>iz Francuske sa Sveu\u010dili\u0161ta Sorbonne zapo\u010dela je svoje izlaganje predstavljanjem trenutne situacije o problematici seksualnog nasilja u Francuskoj. Seksualno nasilje se doga\u0111a jer mu\u0161karci smatraju da imaju pravo nad \u017eenama i \u017eenskim tijelom. Iako se ve\u0107 40 godina na mnoge na\u010dine borimo protiv nasilja nad \u017eenama, novi oblici nasilja nad \u017eenama svakodnevno nastaju, pri \u010demu je istaknula cyber nasilje i pornografiju. Poseban naglasak stavila je na va\u017enost uvo\u0111enja sustavne prevencije i edukacije dje\u010daka i djevojaka jer smo svi mi socijalno konstruirani\/e i moramo prestati odgajati nasilne mu\u0161karce. Kao pravnica, navela je da veliku nadu ula\u017ee u zakonodavstvo jer smatra da je zakon mjesto za borbu.<\/p>\n

Neovisna istra\u017eiva\u010dica i konzultantica iz Srbije, \u010dlanica GREVIO skupine, Biljana Brankovi\u0107, <\/strong>u svom izlaganju je istaknula obveze dr\u017eave potpisnice Konvencije Vije\u0107a Europe<\/em>. Dr\u017eave se obavezuju da preuzmu neophodne zakonodavne ili druge mjere i da, sa du\u017enom pa\u017enjom sprije\u010de, istra\u017ee, kazne i osiguraju reparaciju za djela nasilja obuhva\u0107ena ovom Konvencijom, koja po\u010dine nedr\u017eavni subjekti (privatna lica). Nadalje je navela kolika je proporcija \u017ertava seksualnog nasilja u Srbiji ostaje bez (institucionalne za\u0161tite i podr\u0161ke, iako istra\u017eivanja seksualnog nasilja nad mladima adolescentskog uzrasta (od 14 do 19 godine) pokazuju da svaka 8 djevoj\u010dica je bila \u017ertva seksualnog nasilja ili uznemiravanja.<\/p>\n

Prikazala je i statisti\u010dke podatke koji pokazuju da krivi\u010dne prijave, optu\u017enice i osude za krivi\u010dno djelo nasilja u obitelji u Srbiji, 2004.-2014., uzastopno rastu, dok za je prisutna izrazito niska stopa prijavljivanja silovanja, kao i osuda.<\/p>\n

Kao jedna od osniva\u010dica organizacije \u017dene u crnom, Srbija, lepa mla\u0111enovi\u0107<\/strong> se ispri\u010dala za sve zlo\u010dine koje je Srbija po\u010dinila za vrijeme rata 90.-ih na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije. Istaknula je kako je jedna od klju\u010dnih osobina osoba koje su pre\u017eivjele seksualno nasilje \u0161utnja protiv koje se moramo boriti na na\u010din da osiguramo ne samo pomo\u0107 i podr\u0161ku, ve\u0107 i pravedne sudske postupke. Navela je da je \u0161utnja politi\u010dko pitanje jer dr\u017eava ne vjeruje iskustvu \u017eena koje su do\u017eivjele seksualno nasilje. Napomenula je da su osnovne potrebe \u017ertava seksualnog nasilja da im se vjeruje, da ih se \u010duje, podr\u017ei, te da ih se nau\u010di \u017eivjeti sa svojim emocijama. Emotivni oporavak osoba koje su pre\u017eivjele seksualno nasilje je pravda. Naglasila je kako tra\u017eimo od dr\u017eava da osiguraju financijska sredstva za nu\u017enu emotivnu pomo\u0107 te da je potrebna politi\u010dka volja da se one osobe koje su do\u017eivjele seksualno nasilje ponovno osje\u0107aju sretnima.<\/p>\n

Po zavr\u0161etku prvog dijela izlaganja uslijedio je prostor otvoren za pitanja i diskusiju, te potom drugi dio izlaganja.<\/p>\n

U drugom dijelu izlaganja predava\u010dice su bile: Maja Mamula,<\/strong> (Hrvatska, \u017denska soba \u2013 Centar za seksualna prava), Marijana Senjak<\/strong> (Hrvatska, Inicijativa za \u017denski sud \u2013 Feministi\u010dki pristup pravdi) te predava\u010d Goran Arbanas<\/strong>, (Hrvatska, Klinika za psihijatriju Vrap\u010de, Zavod za forenzi\u010dku psihijatriju).<\/p>\n

U tre\u0107em dijelu izlaganja predava\u010di i predava\u010dice su bili\/e: Hrvoje \u0110uran<\/strong> (Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova), Helenca Pirnat Dragi\u010devi\u0107<\/strong> (Hrvatska, Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo Republike Hrvatske), Lana Peto Kujund\u017ei\u0107 <\/strong>(Hrvatska, \u017dupanijski sud u Zagrebu), <\/strong>te Branka \u017digante \u017divkovi\u0107<\/strong> (Hrvatska, Visoki prekr\u0161ajni Republike Hrvatske, Nacionalni tim za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad \u017eenama).<\/p>\n

Na odr\u017eanoj 1. me\u0111unarodnoj konferenciji o seksualnom nasilju u Hrvatskoj doneseni su sljede\u0107i zaklju\u010dci i preporuke:<\/p>\n

    \n
  1. Postupak prijave seksualnog nasilja treba u\u010diniti \u0161to manje traumatiziraju\u0107im<\/strong> za \u017ertve, po\u0161tuju\u0107i pri tome sva prava ali i specifi\u010dnosti \u017ertava seksualnog nasilja.<\/li>\n
  2. Sudski postupak potrebno je u\u010diniti osjetljivim za potrebe \u017ertava seksualnog nasilja<\/strong> kroz skra\u0107ivanje trajanja postupka, informiranja \u017ertve te osjetljivosti za specifi\u010dne potrebe \u017ertava seksualnog nasilja (npr. kori\u0161tenje video linka).<\/li>\n
  3. Centar (centri) za \u017ertve seksualnog nasilja<\/strong> izvor su podr\u0161ke za \u017ertve seksualnog nasilja, ali i va\u017eni dru\u0161tveni akteri po pitanju seksualnog nasilja uop\u0107e. Va\u017eno je podr\u017eati rad postoje\u0107ih, kao i otvaranje novih centara.<\/li>\n
  4. Va\u017ena je me\u0111usobna suradnja i uva\u017eavanje<\/strong> svih klju\u010dnih aktera koji rade na suzbijanju seksualnog nasilja i pru\u017eanju direktne pomo\u0107i i podr\u0161ke \u017ertvama. Pri tome je nu\u017eno istaknuti va\u017enost suradnje nadle\u017enih institucija organizacija civilnog dru\u0161tva.<\/li>\n
  5. Seksualno nasilje specifi\u010dan je oblik nasilja o kojemu je potrebno informiranje i educiranje stru\u010dnjakinja i stru\u010dnjaka koji rade sa \u017ertvama seksualnog nasilja, kao i op\u0107enito na problemu seksualnog nasilja. Stoga, potrebna je obavezna i sustavna specijalizirana edukacija<\/strong> za osobe iz nadle\u017enih edukacija koje rade na podru\u010dju seksualnog nasilja.<\/li>\n
  6. S obzirom na postoje\u0107u stigmu \u017ertava seksualnog nasilja kako u obitelji, tako i na radnom mjestu, ali i u dru\u0161tvu op\u0107enito, nu\u017eno je temeljito i sustavno raditi na senzibiliziranju gra\u0111anstva za problem seksualnog nasilja i destigmatizaciji \u017ertava.<\/strong><\/li>\n
  7. Potrebno je osigurati pra\u0107enje provedbe Protokola o postupanju u slu\u010daju seksualnog nasilja.<\/strong><\/li>\n
  8. Istra\u017eivanja o prevalenciji, posljedicama kao i elementima koji pridonose prijavi nasilja, klju\u010dan su izvor informacija i komunikacije sa \u017ertvama seksualnog nasilja i njihovim potrebama. Upravo zbog ovoga potrebno je podr\u017eati i potaknuti provo\u0111enje istra\u017eivanja na ovu temu<\/strong>.<\/li>\n
  9. Usprkos odre\u0111enim pozitivnim pomacima ostvarenim kroz suradnju institucionalnog sektora i organizacija civilnog dru\u0161tva, iznimno je va\u017eno je da same institucije kontinuirano unaprje\u0111uju<\/strong> rad sa osobama koje su pre\u017eivjele seksualno nasilje.<\/strong><\/li>\n
  10. Bez obzira u kojem segmentu dru\u0161tva djelujemo, unutar institucionalnog okvira ili izvan njega, svi\/e moramo raditi na prevenciji i edukaciji<\/strong>, imaju\u0107u na umu prije svega mlade osobe. Tu je prije svega va\u017eno naglasiti odgovornost dr\u017eave koja treba osigurati sa se svi potrebni preduvjeti za takve edukacije i dogode.<\/li>\n<\/ol>\n<\/div>\n

     <\/p>\n

     <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    \u017denska soba \u2013 Centar za seksualna prava organizirala je 1. me\u0111unarodnu konferenciju o seksualnom nasilju u Hrvatskoj \u201cSustav javnih politika i podr\u0161ke za \u017ertve seksualnog nasilja\u201d dana 23.10.2015. godine. Konferencija je organizirana u partnerstvu s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade … Nastavi \u010ditati →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-859","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijest"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/859","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=859"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/859\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":866,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/859\/revisions\/866"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=859"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=859"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=859"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}