{"id":807,"date":"2015-09-09T12:20:26","date_gmt":"2015-09-09T10:20:26","guid":{"rendered":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/?p=807"},"modified":"2015-09-09T12:20:59","modified_gmt":"2015-09-09T10:20:59","slug":"807","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/?p=807","title":{"rendered":"Aktivno za socijalnu sigurnost i jednake mogu\u0107nosti u svijetu rada"},"content":{"rendered":"

\u00a0\"CESI<\/a><\/p>\n

Projekt\u00a0 ima za cilj osna\u017eiti\u00a0 partnerske organizacije za pru\u017eanje socijalnih usluga i unaprijediti provedbu programa socijalnih usluga u Gradu Zagrebu, Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji, Po\u017ee\u0161ko slavonskoj \u017eupaniji i Krapinsko zagorskoj \u017eupaniji kroz edukaciju, osna\u017eivanje, umre\u017eavanje i promociju pru\u017eanja socijalnih usluga.<\/p>\n

Projekt provodi CESI \u2013 Centar za edukaciju, savjetovanje i istra\u017eivanje u partnerstvu s Udrugom \u017eena HERA Kri\u017eevci\u00a0 i Centrom za podr\u0161ku i razvoj civilnog dru\u0161tva “DELFIN”.Ukupna vrijednost projekta je 592.754,16kn. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda te Ured za udruge.<\/p>\n

U svrhu ja\u010danja kapaciteta partnerskih organizacija proveden je trening Mentorstvo i osna\u017eivanje kapaciteta partnerskih organizacija i trening Poslovnog coachinga te je uspostavljena a mentorska mre\u017ea za podr\u0161ku korisnicima\/ama programa. CESI su za partnerske organizacije provele edukaciju Programa BADGE – Savjetovanje i trening za \u017eene poduzetnice za dugotrajno nezaposlene \u017eene koje \u017eele pokrenuti posao ili aktivnije pristupiti tra\u017eenju posla. U edukacijskom programu\u00a0 BADGE sudjelovati \u0107e 90 polaznica kojima je nakon radionica dostupna mentorska podr\u0161ka. Partnerske organizacije su provele analizu stanja o socijalnih usluga u 4 \u017eupanije te donijele preporuke za unaprje\u0111enje kvalitete i dostupnosti socijalnih usluga. Organizacije pru\u017eaju usluge savjetovanja za marginalizirane skupine \u017eena, \u017eene \u017ertve nasilja, te pru\u017eaju pravnu\u00a0 i savjetodavne pomo\u0107i iz radnih i socijalnih prava. Rezultati projekta bit \u0107e predstavljeni na zavr\u0161noj konferenciji koja \u0107e uklju\u010diti sve relevantne dionike – predstavnike\/ce ministarstava, agencija, lokalne vlasti, organizacija civilnog dru\u0161tva, donatora i medija.<\/p>\n

PREPORUKE ZA UNAPRJE\u0110ENJE KVALITETE I DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA ZA<\/strong><\/p>\n

MARGINALIZIRANE SKUPINE \u017dENA KOJE TRA\u017dE POSAO <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

U okviru projekta provedeno je mapiranje socijalnih usluga vezanih uz pomo\u0107 pri zapo\u0161ljavanju koje provode razli\u010dite udruge, institucije, lokalne vlasti kroz analizu dokumenta i provo\u0111enje fokusiranih grupnih diskusija. Analiza stanja o dostupnim socijalnim uslugama, posebice uslugama koje mogu koristiti\u00a0\u00a0 marginalizirane skupine \u017eena koje se \u017eele zaposliti provedena je u \u010detiri \u017eupanije. Odr\u017eano je devet fokusiranih grupnih diskusija s dionicima koji djeluju u podru\u010dju pru\u017eanja socijalnih usluga i smanjenja nezaposlenosti.<\/p>\n

Namjera nam je bila kroz fokusirane grupne diskusije saznati vi\u0161e o uslugama koje institucije\/organizacije pru\u017eaju, ostalim uslugama koje mogu doprinijeti pobolj\u0161anju polo\u017eaja marginaliziranih skupina \u017eena, mogu\u0107nostima i preprekama s kojima se susre\u0107u pru\u017eatelji usluga i korisni\u010dke skupine te dobiti neke prijedloge za pobolj\u0161anje u podru\u010dju pru\u017eanja socijalnih usluga za marginalizirane skupine \u017eena.<\/p>\n

\u00a0Sudionici\/e grupnih diskusija nagla\u0161avaju da ekonomska kriza uzrokuje probleme na svim razinama \u0161to ima veliki utjecaj na tr\u017ei\u0161te rada i slijedom toga na \u017eene. Aktivne mjere zapo\u0161ljavanja predstavljaju mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja za \u017eene, me\u0111utim problemi su nepostojanje radnih mjesta, relativno slaba mobilnost \u017eena, nedostatak mjera i podr\u0161ke na lokalnoj razini \u0161to uklju\u010duje dostupnost vrti\u0107a\/jaslica, nepostojanje stanova u koje bi se mogle smjestiti \u017eene \u017ertve obiteljskog nasilja i sl. Postoji mogu\u0107nost kori\u0161tenja sredstava iz EU fondova, ali su obrasci komplicirani, korisnici\/e moraju imati osigurana sva sredstva, a dio natje\u010dajnih sredstava \u0107e dobiti tek po zavr\u0161etku projekta. \u017dene su posebno zakinute jer u ve\u0107ini slu\u010dajeva nisu vlasnice OPG-a i zbog toga ne mogu podi\u0107i kredit ili ako i mogu onda su kamate previsoke.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Istra\u017eivanje je pokazalo da strate\u0161ki dokumenti razvoja socijalnih usluga \u010desto nisu utemeljeni na analizi potreba, a pogotovo nedostaje rodna analiza na osnovu koje bi bili definirani prioriteti, oblikovane mjere i osigurana odgovaraju\u0107a prora\u010dunska sredstva te razvijene socijalne usluge u zajednici. Sustav socijalne za\u0161tite oslanja se uglavnom na instrumente kao \u0161to su naknade nezaposlenima i pomo\u0107 za uzdr\u017eavanje, a manje se pozornosti obra\u0107a na aktivne programe politike zapo\u0161ljavanja kojima se sprje\u010dava dugotrajna nezaposlenost i siroma\u0161tvo i \u0161to bi omogu\u0107ilo ve\u0107em broju ljudi pronalazak odgovaraju\u0107ih poslova.<\/p>\n

Iz provedbe ovog istra\u017eivanja vidljivo je da neke institucije i organizacije dobro sura\u0111uju i imaju dobra me\u0111usobna iskustva, te su voljne prisustvovati ovakvim istra\u017eivanjima kako bi unaprijedile podru\u010dje rada, bolje uvidjele potrebe dru\u0161tva i ostvarile jo\u0161 bolju suradnju. Isto tako su otvorene za sudjelovanje na raznim edukacijama i programima izgradnje kapaciteta. No na\u017ealost pokazalo se da neki bitni dionici koji se bave marginaliziranim skupinama u dru\u0161tvu nisu toliko otvoreni za suradnju i sudjelovanje u istra\u017eivanju kojem je cilj unaprje\u0111enje kvalitete i dostupnosti usluga.<\/p>\n

\u00a0Sudionici\/e istra\u017eivanja se sla\u017eu da djelotvorne strategije poticanja uklju\u010divanja na tr\u017ei\u0161te rada trebaju uklju\u010diti i \u0161irok spektar umre\u017eavanja s relevantnim \u010dimbenicima na svim razinama. Jedinice lokalne i regionalne samouprave trebaju usvojiti, provoditi i pratiti provo\u0111enje strate\u0161kih dokumenata utemeljenih na rodnoj analizi potreba za socijalnim uslugama u zajednicama. U rje\u0161avanje socijalnih pitanja potrebno je, osim dr\u017eavnog i javnog sektora, uklju\u010divanje privatnog sektora i nevladinih organizacija koje imaju znanja i resurse i mogu razvijati programe namijenjene marginaliziranim grupama, skupinama s ote\u017eanim pristupom<\/p>\n

tr\u017ei\u0161tu rada. Neophodno je razvijati i promovirati me\u0111usektorsku suradnju kroz edukacije i otvorene rasprave u kojima \u0107e biti uklju\u010deni predstavnici svih sektora i pru\u017eatelja usluga te stvaranje regionalne mre\u017ee pru\u017eatelja usluga.<\/p>\n

Kako bi se pove\u0107ala mogu\u0107nost stjecanja znanja i vje\u0161tina zaposlenih i posebno nezaposlenih osoba te postizanje ve\u0107e razine zapo\u0161ljivosti neophodno je uspostaviti strate\u0161ka partnerstva i praksu vi\u0161egodi\u0161njeg financiranja usluga koje pru\u017eaju udruge, a koje su se pokazale u\u010dinkovite i kvalitetne te osigurati partnerstvo izme\u0111u udruga i HZZ-a , posebice na EU projektima.<\/p>\n

Me\u0111usektorska suradnja treba po\u010divati na me\u0111usobnom povjerenju i po\u0161tivanju svih aktera. Kroz me\u0111usektorsku suradnju treba stvarati uvjete za otvaranje novih radnih mjesta posebno za socijalno isklju\u010dene i diskriminirane skupine i pojedince\/ke: \u017eene, ruralne \u017eene, \u017eene s invaliditetom, samohrane majke, \u017ertve obiteljskog nasilja. Udruge se trebaju povezivati s institucijama jer one mogu osigurati kontinuitet u pru\u017eanju usluga.<\/p>\n

Iz cjelokupnog istra\u017eivanja mo\u017ee se zaklju\u010diti da nedostaju usluge koje bi bile usmjerene prema marginaliziranim skupinama \u017eena, nedostaje i financijskih sredstava, a institucije nemaju dovoljno kapaciteta za kvalitetan rad sa svima kojima su usluge potrebne. Organizacije civilnog dru\u0161tva pokrivaju veliko podru\u010dje sukladno potrebama koje se javljaju, no u nedovoljnoj mjeri jer ne mogu odgovoriti na sve potrebe i zbog nedostatka kontinuirane financijske potpore osigurati odr\u017eivost za usluge koje se ve\u0107 provode i koje su relevantne za dru\u0161tvo.<\/p>\n

Isto tako vidljivo je da postoji potreba za dodatnom izgradnjom kapaciteta institucija, organizacija civilnog dru\u0161tva, a i poslodavaca kako bi mogli pratiti potrebe marginaliziranih skupina. Vrlo je va\u017eno upoznati institucije i OCD-e s konceptom socijalnih usluga, te jasno definirati kriterije i na\u010dine pru\u017eanja socijalnih usluga koje one realno mogu zadovoljiti kako bi klijenti\/ice znali \u0161to mogu o\u010dekivati te dobili\/e usluge koje zadovoljavaju standarde kvalitete. Potrebno je dodatno raditi na razvoju kompetencija pru\u017eatelja usluga za planiranje i organiziranje usluga koje doprinose socijalnom uklju\u010divanju te intenzivirati obuku pru\u017eatelja usluga za izradu projekata kojima \u0107e se doprinijeti apsorpciji sredstava iz EU fondova.<\/p>\n

\u00a0Neophodno je razviti dugoro\u010dnu strategije i osigurati sustavno provo\u0111enje programa socijalnih usluga koje \u0107e uklju\u010diti i sustavno prikupljanje informacija o dostupnim socijalnim uslugama u zajednici i financiranim programima udruga te vrednovanje u\u010dinaka programa na korisnike\/ce. Va\u017eno je osigurati odr\u017eivost kvalitetnih i u\u010dinkovitih programa organizacija civilnog dru\u0161tva koji se provode u vidu socijalnih usluga kroz kontinuirano financiranje, te bolju koordinaciju s institucijama i ujedinjavanju njihovih resursa. Isto tako neophodno je izraditi bazu podataka pru\u017eatelja socijalnih usluga iz koje \u0107e biti vidljivo kome se korisnice\/i mogu javiti za (odre\u0111enu vrstu) pomo\u0107i.<\/p>\n

Socijalne usluge u lokalnim zajednicama ne zadovoljavaju trenutne potrebe i postoji potreba za programima koji nisu komercijalni. Razli\u010dite institucije i ustanove provode programe prekvalifikacija\/dokvalifikacija\/obrazovanja koji su preskupi za marginalizirane skupine \u017eena i samo manji dio korisnika\/ca mo\u017ee besplatno u okviru projekta zavr\u0161iti takve programe.<\/p>\n

\u00a0Mjere aktivne politike zapo\u0161ljavanja neophodno je uskladiti s potrebama tr\u017ei\u0161ta, a odre\u0111ene ustanove bi trebale verificirati i neke nove programe kako bi pratile potrebe korisnika\/ca te omogu\u0107ile da po zavr\u0161etku obuke polaznice na\u0111u posao.<\/p>\n

U nekim \u017eupanijama sudionici\/e navode kako smatraju da su potencijalni korisnici\/e dobro informirani\/e o uslugama koje pru\u017eaju institucije i OCDi, me\u0111utim postoje i dionici koji se ne sla\u017eu. Najslabije su informirane osobe koje \u017eive na ruralnim podru\u010djima, osobe starije \u017eivotne dobi, osobe koje nemaju pristup novim tehnologijama i nisu informati\u010dki pismene ili su slabijeg obrazovanja. Stoga je neophodno osim kori\u0161tenja Interneta i dru\u0161tvenih mre\u017ea na\u0107i adekvatne kanale komunikacije za pojedine skupine korisnika\/ca. Nekim su osobama usluge slabije dostupne zbog slabe prometne povezanosti i nedostatka novca za putovanje u drugi grad. Institucije u svakom gradu ili ve\u0107oj op\u0107ini imaju svoju ispostavu te su njihove usluge lak\u0161e dostupne, za razliku od usluga koje pru\u017eaju udruge. Me\u0111utim, trebalo bi osigurati pru\u017eanje usluga\/edukacija na vi\u0161e lokacija u \u017eupaniji te osigurati pokrivanje putnih tro\u0161kova za sudionike\/ce.<\/p>\n

Potrebno je razvijati programe podr\u0161ke marginaliziranim skupinama \u017eena koji \u0107e uklju\u010diti i rad na pove\u0107anju samopouzdanja i podr\u0161ci da krenu u proces tra\u017eenja posla\/samozapo\u0161ljavanja. Osim toga potrebne su im jasne i pravodobne informacije te kontinuirana podr\u0161ka i mentorstvo kako bi se sna\u0161le u kontaktu s institucijama i birokracijom te povezivanje s mogu\u0107im poslodavcima u struci. Dio sudionika diskusija smatra da se institucije \u010desto vi\u0161e bave administracijom neko pru\u017eanjem socijalnih usluga, a u\u010destale izmjene i dopune propisa ne idu u prilog korisnicima\/ama. Propisi se primjenjuju vrlo rigidno, a zakoni ne po\u010divaju na iskustvu iz prakse niti se u obzir uzima mi\u0161ljenje struke. Zbog lo\u0161ih ranijih iskustava ve\u0107ina se korisnica za pomo\u0107 obra\u0107a organizacijama civilnog dru\u0161tava koje mogu na sebe preuzeti dio posla institucija, me\u0111utim potrebna im je kontinuirana financijska podr\u0161ka i kvalitetna suradnja s institucijama. Vrlo je va\u017eno da pru\u017eatelji socijalnih usluga kontinuirano unaprje\u0111uju svoj rad na na\u010din da su u potpunosti usmjerene na klijente\/ice i njihove potrebe. \u201eSustav je taj koji mora biti na usluzi marginaliziranoj i diskriminiranoj osobi\u201c, ka\u017ee jena od sudionica grupnih diskusija.<\/p>\n

Visoka stopa nezaposlenosti, a potom neuskla\u0111enost obrazovnog sustava s tr\u017ei\u0161tem rada, konstantna rezanja radni\u010dkih prava i rast tro\u0161kova \u017eivota goru\u0107i su dru\u0161tveni problemi. U posebno su te\u0161kim uvjetima marginalizirane skupine \u017eena koje su vi\u0161estruko diskriminirane. \u017dene \u010dine ve\u0107inu nezaposlenih, te su podlo\u017ene razli\u010ditim oblicima diskriminacije pri zapo\u0161ljavanju i prilikom napredovanja u karijeri zbog dobi, reproduktivnog statusa ili predrasuda i stereotipa o ulogama i sposobnostima \u017eena. Podru\u010dja djelatnosti u kojima \u017eene predstavljaju ve\u0107inu sastoje se uglavnom od poslova koji se tradicionalno smatraju prigodnima za \u017eensku rodnu ulogu. \u017dene su naj\u010de\u0161\u0107e zaposlene u pomaga\u010dkim zanimanjima gdje se velikim dijelom ra\u010duna i na njihov volonterski rad jer se radi s ljudima kojima je pomo\u0107 potrebna. Osim toga ti su poslovi potpla\u0107eni.<\/p>\n

\u00a0Jedan od najva\u017enijih ciljeva u postizanju pune ravnopravnosti jest pobolj\u0161anje polo\u017eaja \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada s obzirom na njihovo ote\u017eano zapo\u0161ljavanje i ni\u017ee pla\u0107e, kao i razli\u010dite oblike diskriminacije s kojima se susre\u0107u pri zapo\u0161ljavanju i profesionalnom napredovanju. Osim toga va\u017eno raditi na pitanju rodnih stereotipa kroz obrazovanje i zapo\u010deti s radom ve\u0107 u vrti\u0107ima. Potrebno izraditi rodno osjetljiv program profesionalnog usmjeravanja u\u010denika i u\u010denica i intenzivnije poticati uklju\u010divanje zainteresiranih u\u010denica u rodno netradicionalne programe i zanimanja.<\/p>\n

\u00a0Velik dio sudionika\/ce navodi problem uskla\u0111ivanja poslovnih i privatnih obaveza s obzirom na tradicionalnu podjelu rodnih uloga u kojima majke brinu o djeci. Ukazuju na nedostatak podr\u0161ke u zajednici, odnosno nedovoljne servisa za brigu o djeci te njihovu slabu dostupnost. Proces uskla\u0111ivanja obiteljskog, privatnoga i profesionalnog \u017eivota ne prati zahtjeve uklanjanja nejednakosti u dru\u0161tvenom polo\u017eaju mu\u0161karaca i \u017eena. Vrlo je va\u017eno ulaganje u programe uskla\u0111ivanja obiteljskih obveza i pla\u0107enog rada poput usluga \u010duvanja djece, kori\u0161tenja pred\u0161kolskih odgojno-obrazovnih programa i programa jaslica za djecu mla\u0111u od jedne godine. Programi pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja klju\u010dni su i za uklanjanje zapreka sudjelovanju roditelja, posebice majki, na tr\u017ei\u0161tu rada. Nu\u017eno je daljnje razvijanje programa podr\u0161ke roditeljstvu i razvijanje besplatnih edukativnih, rekreativnih i drugih sadr\u017eaja za djecu. Neophodno je da usluge budu cijenom pristupa\u010dne korisnicima\/ama. Osim toga potrebno je ve\u0107e uklju\u010divanje mu\u0161karaca u privatnu sferu, brigu o djeci i starijima, obavljanje ku\u0107anskih poslova i sl. Ve\u0107e uklju\u010divanje o\u010deva u brigu o djeci i u privatnu sferu imalo bi utjecaj i na stav poslodavaca pri zapo\u0161ljavanju.<\/p>\n

Iako za odre\u0111ene marginalizirane skupine postoje mjere aktivnog zapo\u0161ljavanja one ih nisu u mogu\u0107nosti koristiti. Samohrane majke imaju te\u0161ko\u0107e s osiguravanjem kvalitetne skrbi za dijete, naro\u010dito ukoliko se zapo\u0161ljavaju na sezonskim poslovima s duljim radnim vremenom. \u017dene \u017ertve obiteljskog nasilje zbog dodatne viktimizacije se ne izja\u0161njavaju kao \u017ertve nasilja. U nekim regijama niti jedna \u017eena nije na toj osnovi zatra\u017eila zaposlenje. Usluge \u010desto nisu dostupne \u017eenama s ruralnih podru\u010dja zbog dislociranosti i lo\u0161e prometne povezanosti, a smisao socijalnih usluga je \u0161to vi\u0161e se pribli\u017eiti korisniku\/ci. Ve\u0107ina sudionika\/ca diskusija smatra kako postoje predrasude i nezainteresiranost poslodavaca za odre\u0111ene marginalizirane skupine. \u017dene s invaliditetom su manje zastupljene na tr\u017ei\u0161tu rada, a neki od razloga su ni\u017ea razina obrazovanja koja je povezana i uz gubitak prava iz socijalne skrbi ukoliko su se obrazovale, arhitektonske barijere, a nekim je \u017eenama s invaliditetom potrebna prilagodba radnih mjesta, pristupa\u010dan prijevoz i sl. Sljede\u0107i problem predstavlja ne primjenjivanje zakona koji propisuje kvote u zapo\u0161ljavanju osoba s invaliditetom.<\/p>\n

Sudionici\/e diskusija isti\u010du kako je potrebno uklanjati predrasude i stereotipe prema marginaliziranim skupinama \u017eena, osigurati provo\u0111enje zakona te provoditi senzibilizaciju poslodavaca i javnosti kroz kampanje, informiranje i edukaciju o va\u017enosti zapo\u0161ljavanja marginaliziranih skupina.<\/p>\n

\"cesi<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u00a0 Projekt\u00a0 ima za cilj osna\u017eiti\u00a0 partnerske organizacije za pru\u017eanje socijalnih usluga i unaprijediti provedbu programa socijalnih usluga u Gradu Zagrebu, Koprivni\u010dko kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupaniji, Po\u017ee\u0161ko slavonskoj \u017eupaniji i Krapinsko zagorskoj \u017eupaniji kroz edukaciju, osna\u017eivanje, umre\u017eavanje i promociju pru\u017eanja socijalnih usluga. … Nastavi \u010ditati →<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,8,14],"tags":[],"class_list":["post-807","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-izvjestaj","category-projekt","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=807"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/807\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":809,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/807\/revisions\/809"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/delfin-pakrac.com\/press\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}