KOLIKO GOVOR MRŽNJE GENERIRA NASILJE U OBITELJI

 

 

 

Osvrt na okrugli stol:

KOLIKO GOVOR MRŽNJE GENERIRA NASILJE U OBITELJI“

održan online 23. 04. 2021. od 10 -13 sati

Okrugli stol su organizirali Centar za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN i Policijska uprava Požeško slavonska

Naziv projekta:

“ SIGURNA KUĆA – PODIZANJE KVALITETE PSIHOSOCIJALNE PODRŠKE I BORAVKA“

Nositeljica projekta: GRAD  BJELOVAR

Projektni partneri: Udruga za zaštitu žena i djece žrtava obiteljskog nasilja „IRIS“ Bjelovar, Udruga HERA Križevci, S.O.S –Savjetovanje, Osnaživanje, Suradnja, Virovitica  i Centar za podršku i razvoj civilnog društva „DELFIN“

Moderatorica: DŽENANA KALAMUJIĆ, voditeljica projekta

Panelisti:

dr.sc. LANA PETO KUJUNDŽIĆ, sutkinja Visokog kaznenog suda RH

mr.sc. TENA ŠIMONOVIĆ EINWALTER, Pučka pravobraniteljica

KRISTIJAN KEVEŠEVIĆ, dipl jur, zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

MIREN ŠPEK, dipl.jur, direktor Udruge za podršku žrtvama i svjedocima

 

Đenana Kalamujić j i Mirjana Bilopavlović  su pozdravile sve sudionice/ke okruglog stola ( 30 osoba je bilo spojeno). Naglasila je koliko  je važno u kontekstu nasilja u obitelji razgovarati i o govoru mržnje. Na žalost baš obitelj je mjesto najgoreg govora mržnje koji na žalost rezultira i smrtnim posljedicama za žene. Mrzilački diskurs je prisutan u rastavama braka/veze, skrbi o djeci, alimentaciji, viđanjima djeteta/djece po odluci suda( tjedno, praznici, godišnji odmori. Na sve to nekako zaboravimo. Zašto?

 

dr.sc. Lana Peto Kujundžić nas je uvela u okrugli stol stavljajući govor mržnje u kontekst slobode govora koja u Europi nema isto značenje kao u SAD-ma

Kada se govori o govoru mržnje ne možemo sve sveti pod taj nazivnik i zato je važno istaknuti njegov uvredljiv sadržaj kojima se izražava ili potiče mržnja, diskriminacija, nasilje (izrugivanje, omalovažavanje, ponižavanje, dehumanizacija, obezvređivanje).

RH ima zakonodavni okvir kojim e sankcionira govor mržnje:

  • Zakon o suzbijanju diskriminacije kroz koji se ostvaruje zaštita s osnova: rase ili etničke pripadnosti, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog povjerenja, obrazovanje, bračnog ili obiteljskog statusa,dobi, invaliditeta, rodnog identiteta, izražavanje ili spolne orijentacije
  • Kazneni zakon koji zločin iz mržnje prepoznaje kao kazneno djelo počinjeno na osnovu rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, jezika invaliditeta,spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe

Slijedili su primjeri presuda sudova u Italiji, Estoniji, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Rusiji, RH i Europskog suda za ljudska  prava.

Prema indeksu ravnopravnosti spolova Republika Hrvatska  se od 27 zemalja EU nalazi na 20 mjestu što nas stavlja ispod prosječnog indeksa ravnopravnosti spolova.  Da su žene  i djevojčice u nepovoljnom položaju govore i statistike,  1 od 3 žene/djevojčice iskusile su seksualno nasilje najčešće od partnera, poznate osobe, samo 52% udanih žene ili žene u vanbračnoj zajednici slobodno donose odluke  o spolnim odnosima, zdravstvenoj zaštiti i uporabi kontracepcijskih sredstava. Još je poražavajući podataka da je gotovo 750 miliona djevojčica udano prije 18 godine, odnosno da je je 1 od 2 žene ubio partner ili član obitelji, a da je 1 od 10 muškaraca ubijen pod sličnim